Knjiga beogradskog pisca Nenada Novaka Stefanovića „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“, promovisana sinoć u Kući nobelovca Iva Andrića, štivo je koje se može neprestano dopisivati, čulo se na promociji.
Stefanović je promovisao sinoć dva „Vodiča”, ali i knjigu „Beograd kroz ključaonice 100 kuća” i tako Novljanima približio, ne samo štivo kojim se u ovim izdanjima bavi, već i onaj poznati šarm Beograda, koji osvaja svakog posjetioca.
Na promociji je Stefanović kazao da nove priče zapravo traže njega, a ne on njih, zbog čega se „Vodič” neće zaustaviti na drugom dijelu.
– Biće nastavaka jer ima priča koje mene traže, koje ljudi žele da ispričaju, kao povijesti svojih porodica. Neki ljudi prije završetka života žele da kažu ono što imaju, pa sam se u nekim trenucima osjećao kao svještenik, kao da primam ispovjest, jer ljudi imaju potrebu da to ostane zabilježeno – navodi on.
U razgovoru za RTHN Stefanović otkirva da ima potrebu da uđe u svaku beogradsku staru kuću, od kojih se mnoge danas neopravdano ruše, i da što više detalja zabilježi i tako sačuva.
– U mojim knjigama su kuće koje su srušene u međuvremenu, a većina ljudi je nažalost umrla, tako da biće novih nastavaka, jer u meni postoji potreba da sve to sačuvam a i ljudima, koji su u meni prepoznali nekoga ko pogađa taj duh grada, tu žicu Boegrada i ja to slijedim – priča on.
Prvi put je u Herceg Novom, pa i u Kući nobelovca Iva Andrića, koja mu je, kako je kazao, došapnula koliko je on bio duhovan čovjek.
– Skromnost kreveta u kojem je spavao me iznenadila. Anrić je nobelovac, u krajnjoj instanci bogat čovjek, a spava na drvenom krevetu, koji je uzan i mali. Iznenadio sam se. Zar on nema potrebnu da tu ima veliku spavaću sobu, neki komfor? Ne, on je u suštini pisac-monah, duhovna ličnost. Ova kuća koju ste sačuvali, koliko se moglo sačuvati, zaista je svjedočanostvo o njegovoj duhovnosti – smatra Stevanović.
Čulo se na promociji da u knjigama ima i Herceg Novog, u priči o začetniku beogradskog modernizma u arhitekturi Milanu Zlokoviću, gdje se pominje i Nikola Dobrović, čiji su projekti zgada Pošte i Dječije odjeljenje Instituta.
– Miris Herceg Novog večeras i sve one priče o arhitekturi, koje smo pomenuli, ali i o slikarstvu i Lubarde i Zlokovića, poneću u Beograd i kada stanem pred Lubardinu i Zlokovićevu kuću moći ću da vratim Herceg Novi, ovaj večerašnji miris i mislim da ću time da dopunim moj pogled na beogradske kuće – kazao je on.
Knjige Nenada Novaka Stefanovića zanimljive su svakome ko želi da upozna tu romantičnu stranu Beograda. Princip koji je koristio pri pisanju knjige „Beograd kroz ključaonice 100 kuća” zadržao je u oba dijela „Vodiča kroz ljubavnu istoriju Beograda“, gje čitalac upoznaje fascinantne ljubavne priče beogradskih parova umjetnika, filozofa i revolucionara, koje su oblikovale dušu grada. Kroz dokumenta i svjedočenja o porodičnim tajnama, Stefanović gradi sentimentalnu povijest Beograda, ne zaboravljajući značajne događaje i arhitektonske stilove.
Razgovor sa Stefanovićem vodila je novinarka Vitka Vujnović.
