REMEDIJACIJA I IZVOZ GRITA DO KRAJA JUNA NAREDNE GODINE

Do sada je iz nekadašnjeg Brodogradilišta u Bijeloj u Španiju izvezeno oko 58 hiljada tona opasnog grita, a ostalo je još 10 hiljada, na čekanju za izvoz je oko 55 hiljada tona kontaminirane zemlje.

Za Grčku je do sada izvezeno 115 tona ulja, ostalo je još oko 200 tona. Kada je riječ o azbestu, za Njemačku je izvezeno 30 tona, dok se u Portugal se izvoze vreće u kojima je bio spakovan grit. Sve destinacije na koje se izvozi grit su u Evropskoj uniji, jer u regionu ne postoje deponije koje prihvataju opasan teret. Do kraja juna naredne godine sav grit bi trebalo da bude izvezen, s obzirom da do tada važi ugovor Vlade Crne Gore i Svjetske banke.

Remedijacija je obavljena na 11 hektara zemlje, što je oko 95% ukupne površine. Opasna ulja vađena su sa čak sedam metara dubine. Sa tog dijela izvađena je sva zemlja, koja se odvozi u Španiju, dok se na tu lokaciju dovozi nova, zdrava zemlja.

Posljednji brod koji je povezao opasan teret iz Bijele otišao je 12. jula, a čitav posao je na čekanju zbog visokih cijena vozarine.

Tokom današnje posjete Bijeloj ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prof. dr Ratko Mitrović je kazao da je u jednom trenutku Ministarstvo imalo otvorenu mogućnost raskida saradnje sa francuskom kompanijom Valgo, koja se bavi izvozom grita i remedijacijom tla u Brodogradilioštu.

– Ali mi smo bili svjesni ako raskinemo ugovor sa Valgom da će doći u pitanje realizacija ovog projekta. Bili smo istrajni, vodili smo duge razgovore i na kraju smo našli zajedničko rješenje i oni su nastavili da rade posao punim tempom, rekao je on.

Ministar Mitrović je istakao da se u ovom trenutku ne rješava samo problem u Brodogradilištu, već i problem biodiverziteta tog dijela zaliva.

Rješenje studije lokacije, odnosno ozelenjavanje, bio je jedan od problema sa kojima se Ministarstvo suočilo.

– Idemo na varijantu da se hale zadrže, a da se po krovovima i okolnim prostorima što više implementira zelenilo, da bude primjer uređene zelene površine, kazao je Mitrović.

Simultano se rješavaju svi problemi, ističe ministar Mitrović, tako se uz studiju lokacije radi i na remontu mašina, kako bi nakon izvoza grita i remedijacije remontni centar za jahte odmah mogao da počne sa radom. Centar će imati mogućnost remotovanja svih vrsta jahti, bez obzira na dužinu, a u skorijoj budućnosti zapošljavaće oko 300 radnika.

Mitrović je kazao da je u studiji lokacije, kao i pri izradi projekta strogo vodilo računa o ekološkim aspektima. On očekuje da Valgo do kraja juna privede kraju sve poslove oko remedijacije i izvoza opasnih tereta.

Predsjednik opštine Stevan Katić je rekao da mu je drago da se projekat remedijacije tla na Brodogradilištu bliži kraju, ali da ga u isto vrijeme rastužuje kad se sjeti šta je nekada bilo Brodogradilište i koliko je ljudi bilo zaposleno.

– Ostavićemo ipak to iza nas, kao i sve one koje su upropastili onakvu firmu. Mi smo se danas ovdje okupili da vidimo kakva je trenutna situacija, jer ovaj projekat i prostor su od velikog značaja za opštinu, kazao je Katić.

Dodao je da lokalna uprava, kroz razgovore sa predstavnicama investitora, podržava da se prostor konačno stavi u funkciju.

– Zaista je katastrofalno da prostor ovako izgleda u posljednjih nekoliko godina, tako da smo optimisti da se nakon završetka radova u junu krene sa realizacijom projekta kako bi konačno Herceg Novi i ovaj dio zaživio, kao nekada, rekao je Katić.

VD direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je kazao da su od „Valga“ dobili jedan dinamički plan izvoza otpada, ali da nije nadležnost i obaveza Agencije gdje će otpad biti izvezen.

– Nadam se da će oni ispoštovati dinamički plan koji su nam poslali. Tražili su da se produži rok za izvoz otpada, mi smo taj zahtjev razmatrali i najvjerovatnije ćemo to dozvoliti, ali pod pooštrenim uslovima, jer probaćemo da zadržimo veće iznose novca od ugovora sve do kraja, dok ne budu završili posao, tako da ćemo da ih uslovimo da moraju da završe posao, inače neće dobiti značajnu sumu novca, zaključio je Gazdić.

Svjetska banka je obezbijedila 23 miliona eura, a do sada je isplaćeno oko 11 miliona. Posao na prostoru nekadašnjeg Brodogradilišta počeo je u julu 2018. godine.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here