Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, koji najavljuje jedan od najvećih hrišćanskih praznika Božić – Hristovo roždestvo. Uz posnu trpezu koja se za danas sprema, najvažniji običaj je pripremanje badnjaka, kićenje i blagosiljanje u crkvi, a potom u večernjim satima i nalaganje.
Mlado hrastovo drvo koje se bere za badnjak, podsjećanje je na drvo koje su pastiri donijeli u pećinu i koje je pravedni Josif založio kako bi se tek rođeni Bogomladenac zagrijao u hladnoj pećini. To je simbol novog života i nade. Ime badnjak povezano je sa riječju “bdjeti” budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Gospoda i Spasa Isusa Hrista. Slama koja se unosi u kuću podsjećanje je na onu slamu iz jasala na koju je Presveta Bogorodica položila tek rođenog Gospoda. Tamjan kojim se kadi kuća, kao i darovi koji se stavljaju u slamu, podsjećanje su na darove koje su donijeli mudraci sa Istoka i njima darovali novorođenog Hrista.
Običaj nalaže da u berbu badnjaka idu otac ili sin, a potom se, makar u Boki, badnjaci zasjecaju sa gornje i donje strane i kite grančicom lovora, masline, bršljana i vežu crvenom vrpcom. Na bocun i ulaznu kapiju ili vrata, stavlja se narandža, a na trpezu posna jela i suvo voće, uz obavezne priganice.
U mnogim djelovima čuva se badnjak od prošle godine kao čuvar kuće, a nalaže se na Badnje veče uz nove koji su pripremljeni za tu godinu. Badnjake unose muški članovi porodice a žene ih dočekuju i posipaju pšenicom. Tek nakon toga sjeda se za trpezu.
Ostao je sačuvan i običaj da se badnjaci nalažu i uoči Pravoslavne nove godine, Bogojavljanja i Savindana.
Pravoslavnim vjernicima JRDS RTHN čestita Badnji dan i Božić!
