Promocija knjige Pravoslavna banka, magistra Nenada Vitomirovića, održana je sinoć u Gradskoj kafani. U okviru večeri najavljeno je i zvanično otvaranje hercegnovske podružnice Crnogorske ekonomske naučne akademije.
Prema ocjeni Radomira Uljarevića urednik knjige, autor je inteligentno pronikao u bankarsko poslovanje, kako bi ukazao na negativnosti privređivanja i bankarstva u socijalističkom, kapitalističkom i neoliberalnom sistemu.
-Autor je uvidio da banke u savremenom svijetu suštinski posluju, što nije ništa novo, po zelenaškom principu, ali to zelenašenje im je dozvoljeno od strane država i bukvalno promovisano kao velika takozvana patriotska djelatnost. Neno je ovom knjigom prvi digao glas protiv toga, nudeći alternativu koja podrazumijeva paralelno bankarstvo bez zelenaških kamata. Jasno je da je takav sistem bankarstva moguć u okviru nekih takvih zajednica kao što su crkvene, vjerske, religijske zajednice i neki konfesijalni sistemi koji po svojoj prirodi njeguju etičke i duhovne vrijednosti, nikako u okviru tog pljačkaškog bankarstva. Uostalom, takav beskamatni način bankarskog poslovanja već postoji, kazao je Uljarević.
Banke su nerado pristale na uslove koje im je svojevremeno postavila islamska konfesija,kazao je Uljarević.
-Shvatili da neće imati uobičajnu enormnu zaradu, ali će imati normalnu zaradu, jer će držati ogromna sredstva na svojim računima, i sami za sebe na taj način ubirati tu kamatu koje će oslobađati one koji posluju sa tim bankama. Ne samo vjerske zajednice, čitave organizacije, crkveni odbori, odbori za izgradnju i obnavljanje crkava i slično, svojim sredstvima bi upravljali u okviru tog paralelnog bankarstva, ocjenio je Uljarević.
Prof. dr Anđelko Lojpur istakao je da je u fokusu ove knjige kamata, zelenašenje, a iz toga proizilazi neki drugačiji projekat i pogled na svijet.
-Menadžeri su ti koji vladaju svijetom. Svaki pokušaj da se razmišlja drugačije podliježe sujetama, provjerama, podmetanjima zašto mislim da ovaj put ostaje jako malo prostora kada je riječ o knjizi, bolje reći monografiji kolege Vitomirovića. Svrha banke nije dovedena u pitanje, i dalje će biti klijenata i Nenad je ovdje poređao taj sistem vrijednosti.
-To je ljubav prema Bogu i bližnjima, pravda i istina, integritet, transparentnost, kooperativnost i tako dalje- principi izvedeni iz deset Božjih zapovjesti i to je samo jedna dodatna personifikacija i tu, najblaže rečeno, nije pogriješio, kazao je Lojpur.
Protojerej magistar Predrag Šćepanović vjeruje da će ova knjiga, koja nema prethodnika, imati puno sljedbenika.
-Ovo je zaista jedan pionirski, hrabri poduhvat. Riječ je o vrijednoj, neobičnoj knjizi neobičnog autora koja je mogla i da se zove „Vraćanje ekomije u čistotu, ili vraćanje duše ekonomiji”, kazao je Šćepanović i dodao da Nenad onoga koji manje poznaje ekonomiju, uvodi polako do one glavne teme o islamskoj banci i pravi već priču za pravoslavnu banku.
Banke su neophodne, one su kao Zavod za transfuziju krvi, bez novca ne može ni privreda, stanovništvo, ali upravo ova knjiga je jedan veliki poduhvat da je čovjek u centru
-Upravo ova knjiga je pionirski poduhvat da upravo ta kamata ne bude nešto što će biti po našoj kičmi, nego prosto da se tu sretnu ponuda i potražnja. Ono što mi se dopada čak i kod islamskog bankarstva, a to Nenad divno razlaže na mnogo stranica je upravo to da po Kuranu je kažnjivo uzimanje kamate, ali oni nalaze druge mogućnosti, kazao je Šćepanović.
Autor Nenad Vitomirović je kazao da sam naziv „Pravoslavna banka“ opisuje etičko moralno poslovanje po načinima hrišćanstva, pravoslavlja.
-Suštinski, banka sama po sebi nije zlo, čak naprotiv – da nije banki stala bi privreda. Njena osnovna funkcije je da budu posrednik između onih koji imaju viška i onih kojima treba novac za njihova poslovanja. Problem nastaje onog trenutka kada jedna finansijska institucija pomisli da je sama sebi dovoljna i u tim trenucima dolazi do odrođenja od ljudi zbog kojih je banka nastala i dolazi do odrošenja od strane realnog sektora privrede kojima banka treba da je podrška.
U poslednje vrijeme ovdje imamo siutuaciju da je maksimizacija profita „sveto pismo“ poslovanja, ali kakvog poslovanja?
-Jeste da nije moralno, ali nije protivzakonito. Mi smo došli do situacije da moralnost uopšte nije upitna, samo je upitno koliko uzeti profit. E, sad dodajte još i tu ljudsku slabost, ljudski grijeh željom za bogaćenjem i srebroljubljem. Sa druge strane opet imamo nezakonite radnje u bankarstvu i dobijamo jednu krizu kao što je bila 2007. i 2009. godine
Naravno da pohlepa nije predmet izučavanja ekonomske nauke, niti bankarstvo može reći kako da se riješimo pohlepe. Ali, zato je tu hrišćanstvo.
-S druge strane ne možemo da kažemo ni da je Biblija udžbenik iz ekonomije, ali zaista se hrišćanstvo bavi i onim stvarima sa kojima se bavi ekonomija.
