Plaketa za izdavački poduhvat godine 20. Trga od knjige dodijeljena je monografiji „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, autorke Mirjane M. Blagojević, izdavača HERAedu iz Beograda i Društva za kulturni razvoj BAUO iz Petrovca na moru.
-Riječ je o istorijsko-pravnoj i kulturološkoj studiji koja je istraživački veoma utemeljeno i odgovorno pratila razvoj pomorskog prava u Kotoru i Dubrovniku tokom srednjeg i novog vijeka. Analizirajući razvoj pomorskog saobraćaja i trgovine preko pravnih instituta, studija rasvjetljava društveni život i kulturološke tokove ova dva pomorska grada. Autorka se vješto koristila istorijskom i uporednom metodom znalački potkrepljenom dokumentovanom naučnom građom. Uprkos naučnoj strogosti, knjiga je napisana prijemčivim stilom za širok čitalački krug. U svakom smislu ovo djelo zadovoljilo je visoke standarde profesionalnog izdavaštva, navedeno je u obrazloženju tročlanog žirija u čijem sastavu su: Voislav Bulatović predsjednik žirija i članovi Višnja Kosović i mr Đorđe Malavrazić.
Plaketu za najbolju ediciju dobila je Javna ustanova Biblioteka za slijepe Crne Gore za seriju izdanja pod nazivom “Crna Gora”.
-Izbor audio knjiga u ovoj ediciji – od antologijskih izdanja posvećenih crnogorskim tužbalicama, pa anegdotama, preko naslova: “Blagoverna Jelena Balšić” Maje Nedeljković, “Crnogorske princeze” Isidore Bjelice ili “Dukljanska zemlja” Dušana Đurovića, do naslova čija je tema Njegoš: “Vladar koji nije smeo da voli – Njegoš i žene”, “Sedam Njegoševih sahrana” – promišljen je i predstavlja celinu koja, ovako otvoreno postavljena, čeka nove naslove u misiji kojoj je duh vremena otvorio još jedan portal – onaj globalne korisnosti, navedeno je između ostalog u obrazloženju.
Knjiga “Uhvati zvjezdu padalicu” Bosiljke Pušić, u izdanju “Obodsko slovo” iz Podgorice i “Štampar Makarije” iz Beograda, jednoglasnom odlukom žirija proglašena je najboljom dječijom knjigom sajma.
Po njihovoj ocjeni, dvadesetak likova, u ovoj umješno napisanoj knjizi, svojim kauzalnim vezama po horizontali i vertikali, vremenskoj ili prostornoj, grade mozaik kojim može biti popločan život bilo koga od nas.
-Taj mozaik povezuju dvije velike teme – temu ljubavi i onu stalnu potraga za vlastitim identitetom. Upravo teme sa kojima se, vrlo često na konfliktan način, suočavamo na stepeništu preko kojeg moramo da zakoračimo kako bismo ušli u svet odraslih. No, da li je to zaista prelazak sa druge strane ograde ili je to tek drugačiji ugao gledanja na velika pitanja ljubavi i identiteta dilema je koju autorica diskretno, iz drugog plana, stavlja u središte teksta, naveo je tročlani žiri.
Plaketom za Najljepšu knjigu Međunarodnog sajma knjiga u Herceg Novom žiri jednoglasno nagrađuje izdanje Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor čija knjiga pod naslovom „Kotorske legendice“ pomjera granice u domenu ovdašnjih izdanja za djecu i potvrđuje značaj timskog rada u izdavaštvu.
Tekst je priredila Milka Kolundžić, a ilustracije uradila Ana Rodić. Na djeci blizak način knjiga predstavlja legende ovog kraja i delikatno pojašnjava što je to nematerijalna kulturna baština i ističe njenu razliku u odnosu na materijalnu. Neke od legendi uključenih u ovo izdanje su zaštićeno kulturno dobro Crne Gore (poput Legende o nastanku Kotora, Legende o Tre sorele i Legende o ljubavi Katice Kalfić i francuskog vojnika).
U završnici ovogodišnjeg Trga od knjige predstavljena je knjiga Vesne Kapor “Nebo, tako duboko: pisma za Taru”, koja je dobitnik nagrade Meša Selimović.
Kako je za RTHN istakala autorka ovo je knjiga fikcije napisana s jedne strane u obliku pisama e, a sa druge to je jedna vrsta dijaloga sa djevojkom Tarom Senicom koja je napustila ovaj svijet.
-Za mene je ovo bilo veliko iskušenje napisati knjigu o stvartnom životu , o ljudima koje volim i poznajem, pisati o njihovom bolu, načinu preovlađivanja bola, istovremeno pisati o svijetu i o tome kako se danas ponašamo prema gubitku, smislu života. Bilo je teško i željela sam da izvučem esenciju bola, jednu vrstu razumjevanja bola bez klasične fabule.
Fokusirala sam se, kako ističe Kapor, na likove četiri pripovjedačka glasa koji pričaju svoju priču o Tari, sjećaju se i na kraju je sve ispalo i teško i lijepo ako može da se kaže.
- Knjiga je zaista lijepo prihvaćena i ljudi je čitaju. Ispala jedna vrsta velikog saosjećanja sa drugim, objašnjava Kapor koja je prvi put učestvovala na sajmu.
O knjizi je osim autorke govorio Mladen Vesković, književni kritičar.
