Investicioni ambijent u Crnoj Gori, u sektoru energetike, može biti unaprijeđen, a priča o energetskoj tranziciji bez sredstava i fondova je propala, zbog čega bi zemlje regiona trebalo da budu složne i zajednički nastupaju ka Energetskoj zajednici u dobijanju sredstava, zaključak je prvog panela „Značaj i uloga EU u kreiranju investicionog ambijenta u regionu“, održanom u okviru simpozijuma EPCG NET 2024, koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore u saradnji sa Savezom energetičara u Budvi. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa (Oana Cristina Popa), podsjetila je da je cilj Plana rasta da se region integriše u jedinstveno tržište EU, paralelno sa procesom pridruživanja EU, prenosi eKapija.
– Proces pridruživanja je veoma bitan što se tiče biznisa i ekonomije zato što je to pitanje koje utiče na sve, a energetika je pitanje koje se dotiče svega. Zbog toga izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta je u kontekstu pridriživanja EU – rekla je Popa. Prema njenim riječima, da bi investiciona klima bila atraktivna, transparetna i otvorena, vladavina prava je od ključne važnosti.
– Crna Gora je u najboljoj poziciji da posluži kao primjer, jer je to prva država kandidat koja traži pozitivan izvještaj po pitanju vladavine prava, u skladu sa novom metodologijom pridruživanja. To omogućava cijelom društvu i okruženju da budu atraktivniji za investicije u sektor energetike – navela je Popa.
Kazala je da je glavni izazov što se tiče energetike u regionu tranzicija sa fosilnih goriva na čistu energiju.
Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Saša Mujović, ocijenio je da je investicioni ambijent u Crnoj Gori korektan, „ali daleko od toga da bude najbolji“.
– Kasnimo sa donošenjem nekoliko ključnih dokumenata. Prvi među njima je Nacionalni energetski klimatski plan, od kojeg sve polazi i do 2030. godine sve naše aktivnosti, ulaganja, prizivanja stranih i domaćih partnera zavise od toga šta je predviđeno tim planom – rekao je Mujović.
Ukazao je da se kasni sa donošenjem Zakona korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Zakona o energetici i Zakona o prekograničnoj razmjeni energije, navodeći da je to osnovni preduslov za konekciju tržišta električne energije Crne Gore sa međunarodnim tržištem.
Istakao je da u Crnoj Gori postoji i nedostatak prenosnih i distributivnih kapaciteta i poručio da je priča o energetskoj tranziciji bez sredstava i fondova „propala priča“.
Pomoćnica ministarke energetike i rudarstva Srbije Jovana Joksimović kazala je da država treba da uspostavi institucionalni okvir, da da strateške pravce, zajedno sa društvom, stručnom zajednicom, privatnim sektorom.
– Samo tako možemo da imamo uspješnu zelenu tranziciju – rekla je Joksimović.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić kazao je da je u Srpskoj usvojeno kompletno zakonodavstvo koje je bilo neophodno da bi se moglo odgovoriti na izazove tranzicije.
– Zakoni su već odavno u primjeni. Jako smo se otvorili prema investicijama. Imamo jako mnogo investitora. Danas su interesovanja za investiranja u Republiku Srpsku, u sektor energetike, čak i znatno veća nego što su potencijali i mogućnosti da odgovorimo takve zahtjeve. Sada smo u fazi da idemo u operativnu realizaciju započetih projekata – naveo je Đokić.
Prema njegovim riječima, trenutno je u dodijeljenim koncesijama i dodiljenim ugovorima i u aktivnim projektima instalisano oko 1790 megavata, navodeći da to upućuje na to ,da će Bosna i Hercegovina ostvariti investicije velike vrijednosti.
– Investicije u energetici podstiču opšti rast našeg BDP-a. Zajedno sa saobraćajem, u ovoj godini ćemo imati rast oko tri milijarde maraka. To je za naše prilike izuzetno visok procenat rasta – istakao je Đokić.
Ukazao je i da Republika Srpska, u ovom trenutku, ima zastoj od strane evropskih finansijskih institucija, navodeći da trenutno nijedan projekat u tom entitetu ne finansira evropska finansijska institucija.
Predstavnica Energetske zajednice Jasmina Trhulj istakla je da su toj organizaciji potrebni jasni planovi.
– Cijeli ugovor o Erngetskoj zajednici je nastao iz razloga da se privuku investicije u region – kazala je Trhulj.
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Remon Zakaria podsjetio da za region postoji investiconi okvir za zapadni Balkan koji daje mogućnost da se podrže grantovi za razvoj infrastrukture.
– To ide u smjeru jačanja elektromreža, jer očigledno elektromreže su ključna prepreka koja onemogućava novim kapacitetima da budu iskorišćeni u potpunosti u regionu. Morate da investirate u prenosne elektro mreže i da ubrzate te investicije. To je instrument EU koji može biti od pomoći upravo za to – rekao je Zakaria.
Podsjetio je da EBRD pruža tehničku pomoć u pripremi investicija za investicione grantove.
Direktor za međunarodni razvoj i kapitalne projekte TERNE Đakomo Donini (Giacomo Donnini) rekao je da bez prenosa nema tranzicije, navodeći da su tu ključna ulaganja u prenos.
– Kad imate prekomjernu proizvodnju u jednom području treba moći prenijeti tu energiju u drugi dio. Unuatar našeg nacionalnog plana razvoja mreže od deset godina, nove konekcije, veze sa drugim zemljama podstičemo preko Meditetarana da udvostručimo konekciju sa Crnom Gorom, Grčkom, Sjevernom Afrikom, Tunisom – naveo je Donini.
Kazao je da interkonekcija između Italije i Crne Gore je bila značajna i pravi uspjeh.
– Sada 90% kapaciteta ide sa Balkana na Italiju, a vrijednost te konekcije sve više raste. To pomaže da se podstakne ulaganje u obnovljive izvore energije. Italija može da preizme kompletnu energiju i tako se podržava integracija tržišta – rekao je Donini.
