Izložba „Trag vremena – Bogom dano, Bogom poklonjeno“ oživjela uspomene na Bijelu

Izložba „Trag vremena – Bogom dano, Bogom poklonjeno“, autora Zlatka Vujoševića Markana, posvećena očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa Bijele i Boke Kotorske, otvorena je sinoć ispred Doma kulture u Bijeloj.

Izložba predstavlja putovanje kroz vrijeme, sastavljeno od autentičnih fotografija prikupljanih od mještana, iz porodičnih arhiva i privatnih kolekcija.

Kroz više od 170 fotografija i dokumentarnih prikaza, posjetioci imaju priliku da upoznaju život ljudi, razvoj mjesta, pomorsku tradiciju, svakodnevicu i događaje koji su obilježili istoriju ovog kraja.

Ovaj projekat je nastao iz želje da se sačuva duh Bijele i da se kroz panele i katalog prikaže život jednog vremena – način na koji se nekada živjelo, radilo, učilo i stvaralo.

– Iako se osvrće na istoriju Bijele, njegov glavni cilj nije prikazivanje prošlosti, već podsjećanje na vrijednosti koje su oblikovale ovo mjesto i ljude koji u njemu žive. Projekat doprinosi promociji Bijele kao značajne turističke i kulturne destinacije – kazala je moderatorka Tamara Mladenović.

Autor izložbe Zlatko Vujošević Markan proveo je svoje djetinjstvo u Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj, a već 30 godina živi i radi u Beogradu. Predstavljajući izložbu, istakao je da se ona sastoji od pet modela.

– Prvi model je fotografija, drugi literatura, to jest istorijski zapis, treći umjetnička impresija, odnosno citati koje sam napisao. Četvrti model je muzička numera „Biser Boke“, pjesma o Bijeloj, a peti  grb Bijele koji predstavlja spoj mora, kamena, rada, vjere i mediteranskog načina života, odnosno sve ono što je obilježilo ovaj kraj kroz vijekove.

Direktorica OŠ „Orjenski bataljon“ Nataša Franić kazala je da nas ova izložba podsjeća da fotografija nije samo zabilježeni trenutak, već svjedočanstvo života mjesta, mještana, običaja, kao i promjena kroz vrijeme.

– Kao mještanka Bijele osjećam poseban ponos što se kroz ovu izložbu oživljava naše nasljeđe i podsjeća na ono što nas povezuje. Kao direktorica škole vjerujem da je upravo upoznavanje sopstvenih korijena jedan od najvažnijih temelja odrastanja. Djeca koja poznaju istoriju svog mjesta lakše razumiju sebe, svoju zajednicu i razvijaju osjećaj pripadnosti i odgovornosti prema onome što su naslijedili, istakla je Franić.

Mještanin Drago Šerović kazao je da je ovo izvanredna ideja da se na panoima prikaže Bijela u slici i riječi.

– Ovo je veliki poduhvat i Bijeljani i naši gosti mogu pročitati i saznati nešto novo o Bijeloj. Ovo je veoma pitko da se kroz sliku i riječ sazna nešto o našoj Bijeloj.

Mještanin Nikola Svilanović podsjetio je na istorijat Bijele i kazao da su Brodogradilište i ljudi koji su njime rukovodili napravili snažan zamajac razvoja mjesta.

Autor knjige „Bokeški berberin“ Milorad Malović podsjetio je da je radio 46 godina u Bijeloj i da je šišao od beba do generala, a da je brijao i Iva Andrića.

O Ribarskom društvu Bijela govorio je Slobo Svilanović i dodao da je ribarstvo u prošlim vremenima bilo jedno od zanimanja kojim se bavilo stanovništvo Bijele.

– U Bijeloj su postojale tri družine koje su se bavile ribarstvom mrežama: Lakonići, Ilići i Sjerkovići. Pretežno su lovili sardelu, kojom su snabdijevali stanovništvo i postojeću fabriku za preradu ribe.

Udruženje žena „Riza“ iz Bijele postoji već 80 godina i jedno je od najstarijih u Crnoj Gori i okruženju. Snežana Tauzović istakla je da su danas nevladino udruženje čiji je cilj rješavanje i unapređivanje opštih i specifičnih pitanja žena u društvu i porodici, te afirmacija i jačanje uloge žena kroz sticanje novih znanja.

– Od samog osnivanja Dječijeg doma u Bijeloj 1946. godine žene Bijele su aktivno učestvovale u svim akcijama uređenja i poboljšanja uslova života djece u Domu. Ta veza između Doma i našeg udruženja traje do danas – kazala je Tauzović.

Projekat je realizovan uz podršku Opštine Herceg Novi i Mjesne zajednice Bijela, a ujedno je ovaj događaj označio i početak turističke sezone u ovom dijelu opštine.