Račun Instituta Igalo trenutno je blokiran na oko osam miliona eura od čega blokada po osnovu duga prema Jugobanci iznosi 7, 3 miliona, a 600 000 eura se odnosi na pravosnažne presude po osnovu tužbi radnika. Državna pomoć koju Vlada planira kroz Plan spašavanja i sanacije daje šansu ovoj zdravstveno rehabilitacionoj ustanovi da vrati najveće dugove ali i da se ponovo pozicionira na tržištu.
Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević kazao je gostujući u Novskom jutru na RTHN, da je neophodno prvo deblokirati račun kako bi zaposleni primili zaostale zarade.
-Mi u ovom trenutku kod Fonda zdravstva imamo zarađeno već preko 550 000 eura i raspoloženje kod Fonda je da se to dopuni sa dodatnim sredstvima od nekih 200 000 eura sa kojima bi odmah mogli da isplatimo dvije plate kada bi račun bio odblokiran po ove dvije osnove, a to su Jugobanka i tužbe radnika. Ako nam se dodjele ova sredstva u iznosu od 10 miliona eura isplatili bi ove blokade, povukli sredstva iz fonda i isplatili zarade i pokušali ono što nam je veliki izazov da uspostavimo koliko toliko normalnu dinamiku poslovanja i popunu kapaciteta koja može da prati plan restrukturiranja, kazao je Kovačević za RTHN.
Upravo zbog blokade računa i prvi korak državne pomoći u iznosu od 300 000 eura (minimalna ekonomska pomoć koja ne podliježe kontroli AZK) trenutno ne rješava problem isplate zarada.
-Sada pokušavamo naći model da se ta pomoć dodijeli tako da se distribuira radnicima ali ne preko računa Instituta. To je normativno vrlo zahtjevno regulisati i sada u procesu izrade plana sanacije i spašavanja mi pokušavamo naći način, ako je ikako moguće, da prije usvajanja plana ta sredstva obezbjedimo da dođu u Institut i distribuciju tih sredstava ka radnicima, rekao je Kovačević.
Koja je dinamika potrebna da bi se realizovao prvi korak deblokada računa, kako pojašnjava, zavisi od toga koliko će se brzo uraditi plan spašavanja i sanacije u komunikaciji sa konsultantima iz te oblasti.
-Mislim da mi to možemo da uradimo veoma brzo. Dalje je na administraciji kada će Vlada uputiti to AZK i koliko će savjetu AZK biti potrebno da odgovori. To je jedan aspket a drugi je ono što Vlada pokušava da riješi sa manjinskim akcionarem u smislu da ako država interventno ulaže 10 miliona eura da li on prihvata obavezu u ovom momentu da prati to ulaganje ili će u toku realizacije plana spašavanja nadoknaditi to ulaganje ili će se dogovarati o drugačijem modelu rješavanja toga problema u smislu da li je on spreman da prepusti državi objedinjeni dio akcija koje ima u svom vlasništvu, objasnio je Kovačević.
On je kazao da je ova pomoć velika šansa za Institut ali i da se njom ali ni planom restrukturitranja ne rješavaju svi problemi jer je neophodna dalja velika angažovanost, posvećenost i odgovoran rad.
Najava norveških pacijenata koji će kao samoplatežni gosti, nakon prekida Državnog programa te zemlje, ipak dolaziti na rehabilitaciju u Institut ide u prilog činjenici da je Institut i dalje veoma privlačan pacijentima iz te zemlje.
-Ono što pokušavamo je da suptilno vratimo dio tog programa. U prilog tome nam ide i uvođenje jeftine avio linije iz Norveške do Dubrovnika. Formirali smo jedan specijalni paket ponude koji u svom sadržaju nudi sve ono što su Norvežani dobijali po privilegovanoj cijeni za grupu kako bi bili konkurentni da samoplatežni gost dođe u Institut. Sada radimo na tome da uvezujemo datume sa letovima kako bi taj cijeli paket bio primamljiviji, objasnio je Kovačević.
Kovačević je siguran da Institut, nakon realizacije plana spašavanja, može biti samoodrživ, jer proizvod koji pravi je sve aktuelniji a rezultati koje pravi, kako je rekao, su veoma mjerljivi.
