Naučni saradnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore imaju mnogobrojne aktivnosti u istraživačkom radu u cilju zaštite eko-sistema mora, očuvanja priobalja i haromonizacije čovjeka sa prirodom. Zbog povećanja temperature mora, kao posljedice aktivnosti čovjeka, došlo je do tropikalizacije Jadrana.
Direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović je povodom obilježavanja svjetskog Dana životne sredine (5.jun) za RT HN kazao da su pristalice da se o tome ne priča samo toga dana:
– Želimo da svakoga dana živimo u harmoniji sa majkom prirodom. To stalno potenciram. Živjećemo tako onoga trenutka kada shvatimo da smo samo dio prirode, da smo samo jedna nit u njenom bivstvovanju. Prirodu moramo čuvati, njegovati, poštovati. Mislim da smo pali na ispitu. Naša svijest nije podignuta na nivo da osjećamo naše okruženje kao naše. Kada vidimo oko sebe, otpad, šut, gradnja, poluciju, zagađenje, bacanje svega i svačega na obale i more onda je to ružna slika o nama samima i daje upozorenje da moramo da sačuvamo okruženje. Signali iz prirode stižu svakodnevno. Dešavaju se klimatske promjene, prirodni fenomeni, ali očegledno odgovor prirode postoji. I ovih dana su neobične klimatske promjene kod nas. Nije kao što je nakada bilo. Uticaj čovjeka postoji i prisutan je u okruženju. Moramo raditi, podizati svijest o tome da zaista druge planete nemamo, poručio je dr Joksimović.
Apeluje da volimo i poštujemo naše okruženje ,posebno, kakvo je u Crnoj Gori, definitivno najljepše, čega nismo ni svjesni.
– Živi svijet je jedan od najboljih indikatora promjena. Promjena temperature mora je nešto što ribe i drugi morski organizmi brzo detektuju i osjećaju. Posljedice toga su neke nove tropske vrste, koje su ušle u Jadransko more. Sa kolegama iz Hrvatske iz Instituta za okeanografiju i ribarsto u Splitu i kroz međaunarodne projekte, koje realizujemo, uočava se da je došlo do tropikalizacije Jadrana, odnosno, do povećanja njegove prosječne temperature na godišnjem nivou. I jedan stepen razlike temperature u moru utiče na mnoge procese reprodukcije razmnožavanja, i svih drugih procesa definitivno. Najnovija knjiga i popis vrsta koje su ušle u Jadransko more je već publikovana u Hrvatskoj. Kolege, prof. dr Jakov Dulčić i Branko Dragićević su objavili novu knjigu vrsta u Jadranskom moru. Prethodna publikacija koja je opisala 407 vrsta poznatih riba koje žive u Jadranskom moru, već je zastarjelo izdanje.
Preko 60-tak čak i više novih vrsta je opisano u ovom izdanju. To su najbolji bioindikatori dešavanja i promjena eko – sistema mora. Neke vrste koje su bile i ranije prisutne u južnom Jadranom doživjele su svoju ekspanziju u biomasi i brojnosti. Jedan od najpoznatija među njima je riba stevka, koja naseljava i areale, gdje ranije nisu bile prisutne. Temperaturne barijere i saliniteta te vrste savladavaju i naseljavaju dijelove gdje nisu bile prisutni, što je indikator da se u moru nešto dešava, da su promjene prisutne ispred nas, objašnjava dr Joksimović.
Jadransko more je dom raznih vrsta morskih pasa, kitova, njihovo stanište:
– Imali smo snimke raznih viđenja, plivanje kitova, delfina. U Trstu su kitovi ušli do same luke, došli do obale. Ove vrste kada osjećaju bezbjednost – priđu obali, plivaju, hrane se … Mi kao ljudska populacija svojim aktivnostima, bukom, gliserima, saobraćajem – definitivno ih tjeramo od obale.
Preporuka da osim slikanja ne treba ništa da radimo, da uznemiravamo ta divna stvorenja. Oni imaju svoje životne cikluse, migracije, kretanja zbog reprodukcije, potrage za hranom – ostavimo ih na miru! Možemo da budemo srećni da ih imamo u ovom dijelu Jadrana. Južni Jadran je centar biodiverziteta Jadranskog mora, obrazložio je dr Joksimović.
Primjer, morska kornjača Caretta caretta primjećena je u unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva kako pliva blizu površine:
U Jadranu se mogu naći dvije vrste ajkula lisice, po izgledu veoma slične i su obična lisica (Alopias vulpinus) i velikooka lisica (Alopias superciliosus). Ajkule lisice su ugrožene vrste, čiji izlov nije preporučljiv ili je zabranjen u mnogim zemljama svijeta. Najmarkatnija odlika jakula lisica je veoma dugačko repno peraje, koje služi kao bič, prilikom lova sitne ribe.
