U Institutu za biologiju mora u Kotoru uskoro bi trebalo da bude formirana laboratorija za uzgoj kamenica, čija istraživanja će biti primjenjena na uzgajalištima školjki na 22 lokacije u Boki Kotorskoj, u okviru međunarodnog projekta „Hrana za zdravlje“ (Food4Health).
Projekat, koji obuhvata prekograničnu saradnju Crne Gore sa Italijom i Albanijom, realizuje se iz pretpristupnih fonodova Evropske unije i jedan je od najvažnijih projekata Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore. Na raspolaganju je budžet od 630 000 eura za ovaj projekat, koji je počeo da se realizuje 2019. godine, informiše dr Milica Mandić, viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore:
– Mi smo do sada napravili značajni napredak kada su u pitanju infrastrukturni radovi dijela zgrade Instituta za biologiju mora, na površini od 260 metara kvadratnih. Osnovni cilj projekta je da se pomogne malim i srednjim preduzećima, iz oblasti poljoprivrede i ribarstva u trilateralnom dijelu Crna Gora, Italija, Albanija. Izabrali smo da to bude morska akva-kultura, odnosno, uzgoj školjki. Projektom je obuhvaćena nadogradnja dijela zgrade Instituta i formiranje novih, modernih laboratorija za uzgoj kamenica i uzgoj mikroalgi, navela je dr Mandić.
To je prilično zahtjevan proces, s obzirom na pandemiju i imajući u vidu činjenicu da je zgrada Instituta zaštićena, kao kulturno dobro.
– Uprkos svim preprekama i pandemijskim mjerama uspjeli smo da nadogradimo zgradu, koja će biti multifunkcionalna,što znači da smo odlučili da se usmjerimo na određene vrste organizama, koji će biti uzgajani u toj laboratoriji. Za početak to će biti kamenice i u saradnji sa našim uzgajivačima, sve rezultate naučnih istraživanja, koje budemo sprovodili u budućoj laboratoriji, direktno ćemo da primjenimo u biznis sektoru, odnosno, na postojećim uzgajalištima školjki. To smo dogovorili i kroz brojne sastanke, koje smo imali sa uzgajivačima i kroz potpisivanje Sporazuma o saradnji sa Udruženjem uzgajivača školjki „Marikultura“ iz Kotora, kaže dr Mandić.
Nedavno je sastanku,pored svih projektnih partnera, prisustvovao je i finansijski službenik Zajedničkog Sekretarijata IPA Intereg programa Antonio Agrosi (Antonio Agrosi), koji je posjetom i provjerom „na licu mjesta“ utvrdio nivo napretka koji je Institut za biologiju mora dostigao u realizaciji Food4Health projekta, iskazujući izuzetno zadovoljstvo spoljašnjim izgledom zgrade:
– Laboratorije su spremne, a slijedi nabavka drugog dijela specifične opreme, kako bi organizmima napravili uslove najsličnije prirodnoj sredini, uz odgovarajuću temperaturu, salinitet i druge uslove. U planu je da to realizujemo do ljeta, kako bi laboratorija bila otvorena, najavila je dr Mandić.
Kamenica je školjka, koja ima prirodne populacije na području Bokokotorskog zaliva, ali je zbog značajnog prelova i nelegalnog izlova, na niskom nivou populacije i prijeti moguće istrijebljenje.
– Mi ćemo započeti sa laboratorijskim uzgojem mlađi kamenica, prije svega da bismo obnovili populaciju i mlade jedinke, koje uzgajamo u laboratoriji, kasnije prenijeli na postojeća uzgajališta, u prirodnu sredinu, gdje će one da rastu, razmnožavaju se i da obnove prirodne populacije na području zaliva. Zakonom je određena minimalna veličina izlova kamenica, to je šest centimetara, a ispod te veličine se ne smije nigdje prodavati, čak ni uzgojene. Dozvole za izvoz školjkaša ili drugih vrsta morskih organizama iz prirodnih populacija je dozvola, koju izdaje ministarstvo poljoprivrede, navela je dr Milica Mandić.
Dok su imali sastanke sa uzgajivačima, prema njenim riječima, potrudili su se da budu jednaki prema svima, tako da su pozvali sve uzgajivače iz Boke, a ukupno ih ima 22, predstavili su im kompelatan projekat, ciljeve:
– Pomogli smo im u ove protekle dvije godine, da se okupe u Udruženje i potpisali smo sporazume o saradnji sa svima njima, koji su izrazili interesovanje da budu dio ovog projekta. Do sada je potpisano 10 sporazuma o saradnji za uzgajališta sa područja Kotorskog, Risanskog, Tivatskog i Hercegnovskog zaliva, tako da će obuhvatiti cijelu Boku. Nadamo se da će projekat biti realizovan na obostrano zadovoljstvo, ali i na zadovoljstvo svih zainteresovanih za proizvodnju zdrave hrane iz mora, objašnjava Mandić.
Plodove iz našeg mora bi trebalo brendirati, a kako naša sagovornica smatra, trebalo bi konzumirati više proizvoda našeg podneblja.
Mandić podsjeća da je mediteranska ishrana nešto što je nama blisko i našto bi trebalo da se koncentrišemo:
– Školjke kako mušlje, tako i kamenice, imaju izuzetnu nutritivnu vrijednost. Uradili smo nutritivne analize mesa školjki u saradnji sa Centrom za ekotoksikološka istraživanja iz Podgorice. Utvrdili smo izuzetnu hranljivu vrijednost školjki, kada su u pitanju proteini i mikro-elementi. Preporučuju da se minimalno dva puta nedeljno konzumiraju ili mušlje ili kamenice, čime se obezbjeđuje dovoljan dnevni unos za zdravlje važnih mikroelemanta, poput selena, cinka, gvožđa i mnogih drugih. Što ih više koristimo, to je bolje za naše zdravlje, ocjenjuje dr Mandić.
Ukazuje da nemamo prerađivačku industriju u ovom sektoru, jer nemamo dovoljne količine:
– Proizvodnja mušulja na godišnjem nivou iznosi preko 200 tona. Proizvodnja kamenica, prema podacima Monstata je oko desetak tona, što je takođe malo. Moglo bi se raditi na preradi iz sektora ribarstva, ali iz morske marikulture teško, objašnjava dr Milica Mandić.
Takođe, ukazuje da je i prednost konzumacije svježih školjki, direktno sa uzgajališta.
– Ministarstvo poljoprivrede sprovodi redovne analize mesa i analize vode, pored Instituta za biologiju mora, Specijalističke veterinarske laboratorije iz Podgorice i Centra za ekotoksikološka istraživanja. Radi se ozbiljan monitoring analize kvaliteta vode i mesa, u skladu sa evropskim regulativama, jer se moraju obezbijediti osnovni standardi, kako monitoringa, tako i higijensko-sanitarnih uslova na uzgajalištima, u skladu sa zakonima, objašnjava dr Mandić.
Institut za biologiju mora je prije nekoliko godina, predložio brendiranje mušulja, na području zaliva. Da bismo dostigli određene ciljeve iz Food4Health projekta u saradnji sa ministarstvom, podnesen je zahtjev za registraciju oznake geografskog porijekla za mušulje sa područja Boke.
– Nakon što smo uradili analize mikroelementa i nutritivne analize školjkaša, predložili smo zaštitu geografskog porijekla ovih školjki. Iz ministarstva smo dobili povoljne povratne informacije da treba nastaviti sa procesom. Nadam se da ćemo tokom naredne godine imati i zaštićeno geografsko porijeklo za mušulje na području Boke. Imamo u vidu da je Boka posebno područje u odnosu na cijeli Jadran, sa brojnim podvodnim izvorima. Značajnim količinama kiše dolazi do spiranja sa kopna, te mnoge hranljive soli ulaze u zaliv. Brojne pritoke vrlo povoljno djeluju na razvoj školjki i na zdravlje cijelog eko sistema, napominje dr Milica Mandić, poručujući da u Boki imamo nešto vrlo specifično, jedinstveno, što moramo zaštititi, stvoriti brend i u tom smislu podići turističku ponudu našeg primorja.
