U Galeriji „Josip Bepo Benković“ otvorena je 24. Hercegnovska likovna scena koja je okupila umjetnike iz našeg grada ali i onima koji ga nose u srcu. Na njihovim djelima je pečat tradicije nekadašnje Umjetničke škole u našem gradu, koje više nema, ali umjetnost snažno nastavlja razvoj dalje.
Hercegnovska likova scena okuplja umjetnike iz Herceg Novog sa ciljem da svojim sugrađanima predstave dio svog stvaralaštva, ali i da pokažu kako su kule, pjace, kamen, more, galeb, riba, brod i sve što ovaj mediteranski grad čini privlačnim, neiscrpna inspiracija za stvaranje novih umjetničkih dijela, kazala je direktorica Galerije Josip Bepo Benković i muzeja Mirko Komnenović Gordana Krunić.
– Ova 24. Hercegnovska likovna scena potvrđuje da Umjetnička škola u Herceg Novom, iako zvanično ne postoji, živi u dijelima svojih sledbenika, nekadašnjih učenika, ali i mladih umjetnika koji odrastaju uz scenu i iz godine u godinu izlažu dijela i krče put ka umjetničkom prostranstvu, kazala je Krunić.
Izložbene salone galerije, kako je istakla Krunić, ustupili su dijelima preko 70 umjetnika.
– Tu su ikone, slike, crteži, grafike, instalacije, portreti, makete, kompjuterske slike, djela raznih tehnika, manjih ili većih dimenzija, ali sve zajedno čini jedno posebno nadahnuće koje nas odmiče od svakodnevice, izdiže do kosmičkih visina i za trenutak nas čini vanvremenskim, kazala je Krunić.
Do kraja godine planiraju da organizuju jednovečernje stručno vođenje kroz izložbu, a poslije praznika i druženje sa umjetnicima.
Hercegnovska likovna scena primiče se malom ali značajnom jubileju, kazala je na otvaranju kustos galerije Jasmina Žitnik. Ona je dodala da i ovog puta HLS ostaje potvrda burnih i širokih likovnih tendencija, stremljenja i umjetničkog višeglasja.
– Ovogodišnja Hercegnovska likovna scena ima goste, ali je to već uhodano učešće ruskih i ukrajinskih umjetnika te djeluje poput hora. Tu su i stari učesnici scene, ali i entuzijasti koji su željeli na ovoj sceni da se predstave. Pretežno su tu radovi na ravnoj podlozi, crteži, grafike i slike i oni postaju znak scene. Ima i nekoliko umjetnika koji su se predstavili skulpturom i maketom i to je činjenica koja potvrđuje da bi i to trebalo podstaći u svakom pogledu. Djela imaju predznak angažovanosti, a umjetnici su tananim nervom dotakli pitanja devastacije, otuđenosti, zabluda, ali i ljubavi i prijateljstva. Pokazali su kako kako sagledavaju sebe i svijet oko sebe, kazala je Žitnik.
Pojasnila je da je tanka granica između primjenjene i umjetnosti u užem smislu, te da je ova scena granice otvorila što joj je donijelo „interesantnu boju“.
– Na sceni se sreću djela odraslih koja bi se mogla odrediti u naivu ali i poneko djelo mladih ljudi veoma zrelih likovnih shvatanja, istakla je Žitnik.
Slikar Ilija Martinović podsjetio je da je Društvo likovnih umjetnika, čije su osnivanje inicirali grupa diplomaca, stariji slikari i rukovodstvo Galerije, na čijem je čelu tada bio Đuro Beli Prijić, odlučilo da ljubitelji umjetnosti i stvaraoci bez stručnog obrazovanja mogu biti učesnici Hercegnovske likovne scene.
– Ova izložba je još jedan dokaz da Herceg Novi, grad umjetnosi i umjetnika, čuva tradiciju likovne vrijednoti prethodnih generacija i čuvene Umjetničke škole. Umjetnici visokog i najvišeg ranga, stalnim učešćem na Sceni, bili su svojevrsna podrška i inspiracija svim ostalim učesnicima. Primjer za to su velikani bokeškog, crnogorskog i svjetskog glasa, akademik i profesor Vojo Stanić, profesor Luka Berberović i pokojni profesor Đorđe Bato Pravilović, na čemu smo im iskreni zahvalni – poručio je Martinović.
Informisao je da današnja Scena ima izlagače u gotovo sivim tehnikama osim u vajarstvu i istakao da nije kompetentan da ocjenjuje postavku, da ne bi izazvao, kako je kazao, komplekse niže ili više vrijednosti i predrasude, jer toga u umjetnosti nema niti smije biti.
Organizator izložbe, koja je otborena za posjetioce do 20. januara 2023. godine, je Galerija „Josip Bepo Benković“, a pokrovitelji Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
