Preispitivanje profila festivala biće centralna tema Okruglog stola koji će biti upriličen sutra u 12:30 sati u okviru programa 34. FFHN – MFF. Razgovor sa gostima, producentima, rediteljima, filmskim stvaraocima i organizatorima inicirao je predsjednik Savjeta festivala Nikola Vukčević.
Kako se čulo na konferenciji za novinare u foajeu Dvorane Park, filmska smotra u Herceg Novom prilika je da organizatori razmjene iskustva sa autoritetima iz svijeta filma u cilju poboljšanja kvaliteta narednog, 35. Izdanja.
Prema riječima poslovne direktorice Gordane Porobić Krcunović, dok je bio tematski profilisan kao festival filmske režije, HNFF – MFF bio je dosta kvalitetniji.
– Pred nama je mogućnost da razmotrimo sve varijante na koji bi način podigli kvalitet festivala, kako bi ga mogli isprofilisati i na koji segment staviti veći akcenat: na studentskom, dokumentarnom filmu, koji je izostao ove i pretprošle godine, a planiramo da takođe bude dio ovog festivala – navodi ona.
Cilj i namjera razgovora je bila – u susret kvalitetnijoj pripremi 35. izdanja, kao svojevrsnog jubileja, kazao je Vukčević.
– Imali smo potrebu da prekontrolišemo koji je to najbolji put. Možda je sa ovim sve u redu. Eto prilike da to zaključimo. Možda treba obratiti pažnju na marketing, možda treba obezbjediti neko relevantno regionalno, evropsko ili svejtsko lice. Za to je neophodno pojačati budžet – smatra on.
Riječ je, zapravo, o nizu kolegijalnih preispitivanja, sa namjerom određivanja daljeg razvoja, dodao je Vučkević.
– Jako je lijepa prilika što u Herceg Novom imamo na današnji dan neke relevantne ljude da sa njima pokrenemo uvodnu sesiju tog razgovora, a tokom jeseni sigurno treba uključiti i resorno Ministarstvo i niz segmenata, koje pokrivaju pojam festivala od nacionalnog značaja, šta je to što je nužno da postoji – kazao je Vukčević.
On je mišljenja da bi bilo dobro i konstruktivno da svaka premijerna projekcija uključi i razgovor o filmu, autoru, pojmovima, jer festivali su mjesta prikazivanja filmova ali i mjesta okupljanja ljudi uključenih u filmsku industriju.
Filmski festival u Herceg Novom počeo je kao festival filmske režije, što ga je profilisalo i tematski činilo znatno jednostavnijim u organizacionom dijelu, kazala je Porobić Krcunović.
– Naš je festival je malo rasplinut, ako mogu tako da kažem. Imamo četiri selekcije, mada dvije godine nismo imali selekciju dokumentarnog filma i naprosto, taj rad u punom kapacitetu, pokrivajući sve selekcije donio nam je status festivala od nacionalnog značaja. Ali mi se moramo prepoznati malo više u nekom segmentu ili ga na neki način istaknuti – smatra Porobić Krcunović i dodaje da je festival marketiški blokiran baš zato što nema profilaciju.
Sagovornici su saglasni da je pripremu na festivalu neophodno početi praktično godinu ranije, što je ovo izdanje i pokazalo, jer je čak 40-ak dana prije početka sve bilo pod velikim znakom pitanja. Porobić Krcunović najavila je još jedan Okrugli sto, čije će teme biti ovogodišnje izdanje festivala i finansiranje. Organizatori će pokušati da izgrade samoodrživ događaj, kako bi bio što manje finansijski zavistan od resornog Ministarstva ili lokalne uprave.
Inako je Okrugli sto zakazan za sutra, konstruktivne predloge uputili su reditelji Andro Martinović i Branko Baletić, koji su se u drugom dijelu konferencije osvrnuli na film jugoslovenskog reditelja Zdravka Velimirovića „Dan četrnaesti“ i omaž koji je upriličen sinoć na Kanli kuli.
Debitanstsko Velimirovićevo ostvarenje drugi put je prikazano na Filmskom festivalu u Kanu, ovoga puta naporom Jugoslovenske i Crnogorske kinoteke u okviru programa „Kan klasik“, čulo se na konferenciji.
Restauracija filma urađena je u saradnji dvije kinoteke, kazao je reditelj Andro Martinović ispred Crnogorske kinoteke.
– Uvjerili smo se ove godine koliko je taj program u Kanu važan, jer se odvija u centralnom festivalskom prostoru u kojem je i sala Limijer, gdje se prikazuju premijere i gdje svaki film ima mentora, odnosno osobu koja u ime organizatora to ostvarenje predstavi publici – objasnio je on.
Značaj projekcije Velimirovićevog filma leži i u tome što su se u katalogu kanskog festivala našli ime Crne Gore i Crnogorske kinoteke.
Martinović je najavio da Kinoteka za ovu godinu priprema veliku retrospektivu Živka Nikolića. Biće prikazano sve što je ovaj poznati reditelj uradio u domenu kratkog, dokumentarnog i dugometražnog igranog filma, a povod je 80 godina od njegovog rođenja.
Reditelj Branko Baletić osvrnuo se na sam fenomen Zdravka Velimirovića, naglašavajući umjetničku veličinu kroz primjere njegovih kadrova.
– On je bio italijanski đak, ali djelimično odškolovan na francuskoj školi filma. Za mene njegovo najbolje ostvarenje je film koji je sada izgubljen „Kuće“ o rijeci Zeti. Mi danas ne znamo ništa osim da se rijeka tako zove, a on je to sve istražio i sa jednim sjajnim duhom to napravio – kazao je on.
Baletić se prisjetio Velimirovićeve karijere u Dunav filmu, gdje je sarađivao sa nekim od najboljih crnogorskih i jugoskvenskih reditelja i istakao značaj postojanja svih institucija u kulturi, a pogotovo u kinematogafiji.
