U Podgorici je 22. aprila održana sjednica Komisije za ekonomska pitanja Ujedinjenih Nacija za Evropu (UNECE) sa nevladinim udruženjima iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine u Crnoj Gori, kojoj je prisustvovalo i Ekološko društvo Boke.
Razmatrani su projekati vezani za životnu sredinu u Crnoj Gori u cilju poboljšanja statusa države u upravljanju zadacima značajnim za životnu sredinu, na osnovu programa razvoja EPR, koji je ustanovljen 1991 godine.
-Sjednica je održana u Podgorici na Svjetski dan planete Zemlje, 22 aprila, u hotelu „Kings park“. Široku komisiju UNECE činili su predstavnici za oblasti: zaštite životne sredine; prava i institucionalnog zakonodavstva u zaštiti životne sredine i održivog razvoja, usklađenosti mehanizama upravljanja životnom sredinom, zelene ekonomije i finasiranja zaštite životne sredine, klimatskih promjena, zaštite vazduha, idustrije i zaštite životne sredine, zaštite zdravlja i drugih iz Italije, Francuske, Holandije, Moldavije, Švajcarske i Danske.
Prije sastanaka sa zvaničnim državnim i lokalnim institucijama, održan je sastanak sa nevladinim organizacijama, na kome su NVO Ekološko društvo Boke Kotorske predstavljale Olivera Doklestić, građevinski inženjer i Dušica Grubač, inženjer hemije.
Olivera Doklestić je govorila o neuspjelim građanskim inicijativama za zaštitu ostrva i tvrđave Mamula, i oglušavanju na apel NVO sektora i građana od strane Vlade Crne Gore, a za interes stranog kapitala.
-Članovi Komisije su pokazali znanje i interes za tu temu, naglašavajući da su tu „samo 23 spavaće sobe!“ a tolika prašina se podigla i na mjestu bivšeg logora. To je, svakako, jedna tužna i nečestita priča na obraz države, u kojoj je pobijedio novac pred etikom. Veliki su problemi u prostoru kada kapital, vlasnici zemljišta diktiraju svojim željama rješenja u prostorno-planskoj dokumentaciji. Takođe, veliki je broj zakona iz raznih oblasti zaštite životne sredine, i podzakonskih akata, koji se silom prihvataju u Crnoj Gori da bi se dodvorilo kursevima navodnog ulaska u EU, a da nema ko u Crnoj Gori da primjenjuje te zakone, jer niti ima stručnog kadra u institucijama države i lokalne uprave, niti je fizički izvodljiva primjena tolikog broja raznih zakonskih odrednica.
S druge strane, Crna Gora je u ovom trenutku dalja od suštinske zaštite životne sredine nego prije 20 ili 30 godina, jer je to danas postao kurs, a nekada je bio osnovni civilizacijski princip življenja, nešto uobičajeno da se čuva okolina kao dio habitusa, da svako ima dovoljno i sunca i pogleda na more i da ne ugrožava komšije, i da ne strahuje u vrijeme požara ili drugih nevolja da će stihija da ga zahvati u njegovom sopstvenom stanu ili kući jer su propisi, tada, bili znatno strožiji nego danas. Danas je u Crnoj Gori najveći problem uništavanje prostora i neostavljanje ničega za buduće generacije, ni livada, ni polja za poljoprivredu, ni očuvanja šuma i parkova, poručila je Doklestić.
Dušica Grubač je skrenula pažnju na neka finasiranja od strane fondova EU.
-Pojedini projekti su su potpuno besmisleni, jer su takve aktivnosti tačno uređene zakonima i ugovorima u Crnoj Gori i zna se ko treba da ih obavlja, unutar sistema upravljanja i odgovornosti. Novac koji dolazi kroz razne finansijske programe, odlazi u svrhe koje nisu neophodne, a ima drugih koji bi imali daleko važniji efekat, smatra Grubač.
Komisija UNECE je upoznata sa statusom nekih, ekološki, problematičnih sredina u Crnoj Gori, poput devastacije šume bora na Durmitoru usljed enormne gradnje, uništavanja ekosistema solane u Ulcinju, uništavanja prirodnih ambijenata malih rijeka izgradnjom malih elektrana u zoni parka prirode „Komovi“, čime je ugrožen život lokalnog stanovništva, o devastaciji obale usljed pretvaranja svakog komada slobodne zemlje u građevinsko zemljište, saopšteno je iz Ekološkog društva Boke.
