DR VJEROSLAVA SLAVIĆ: IMUNIZACIJOM DO ZAŠTITE OD KORONE

Medicina je nakon godinu puno saznala o karakteru korona virusa. Antigena struktura je izolovana i vrlo jasno definisana, tako da je na osnovu njih razvijeno dosta vakcina, koje se tehnološki razlikuju,pa se preporučuje imunizacija, ocijenila je gostujući u Jutarnjem programu RT HN, Dr medicinskih nauka Vjeroslava Slavić, oblast kliničke imunologije, saradnica na Medicinskom fakultetu u Podgorici i načelnica Centra izvrsnosti za biomedicinska istraživanja u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu, kao jedini centar takve vrste u Crnoj Gori.

-Korona virus se prenosi aerosolom, kao i svaki drugi virus, koji je sklon mutacijama. Tačkaste mutacije se dešavaju i na drugim proteinima, tako da virus brzo mutira. Riječ je o kategoriji RNK-a virusa, koji ima jednolančani genetski materijal i tu su češće i brže mogućnosti, da dođe do zamjene jedne sa drugom aminokiselinom, tako da se dobiju virulentni sojevi, na koje organizam drugačije reaguje. Ono što je ključno da su izolovane njegove glavne antigene strukture, korona koja ima, i taj glikoprotein jeste jasno definisan i bio je osnova za pravljenje vakcina. U mutacijama dolazi do malih promjena u samoj strukturi,što je u tom rasporedu bitno za funkcionisanje proteina, objasnila je dr Slavić.

U opticaju su tri tipa vakcine,o kojima se najviše govori, a to su evropska Fajzerova, ruska Sputnjik V  i kineska Sinofarm.

 –  Ja lično jesam za vakcinaciju, jer je jedan od načina da bolje pripremim svoj organizam za susret sa korona virusom. Kineska vakcina Sinofarm ,o kojoj se trenutno najviše priča, je klasična vakcina, na koju smo navikli. To je vakcina koja je napravljena od mrtvih antigena i ne bi trebalo da izazove nikakve neželjene efekte. Kod vakicnacije se inače mora  biti oprezan, kad se vrši selekcija ko bi je trebalo primiti. Objavljeno je da je njena bezbjednost takva, da je  mogu i da prime djeca. Drugi tip su tzv. vektorske vakcine, gdje ima jedan vektor – nosilac gdje su nakačena ta antigenska struktura, i tu  je ruska vakcina Sputnjik V, te vakcina britansko-švedske farmaceutske kompanije „Astra zaneka“  i  američka Džonson Džonson. Suština priče je da se ta antigenska struktura, nakači na limfni čvor i da se tu odvija ta  prezentacija i mi praktično dirigujemo svojim imunim odgovorom. I to jeste nova tehnologija u proizvodnji vakcine, taj tip vakcine je počeo prvi put da se radi kada se pojavio Sars, obrazložila je dr Vjeroslava Slavić.

Treći tip vakcine je ona koja je izazvala najviše polemike.To su američke vakicine tipa Fajzer i Moderna.

 – Kako oni definišu, to  RNK tip vakcine. Tom vakcinom se unosi onaj dio RNK-a molekula, koji stimuše sintezu tog antigena, što je  najnovija tehnologija i kod takvih vakcina treba biti oprezan, jer mi tu ne možemo da dirigujemo koliko ćemo stvoriti tih antigenskih struktura.  I to jeste vakcina, za koju stručna javnost još uvijek neće da izađe sa nekakvim stavom. Kada se unesu te strane antigenske strukture, organizam mora da bude dobro sagledan, jer neće svako isto reagovati. Kad je u pitanju Fajzerova vakcina, tu su već prijavljeni ozbiljni negativni efekti, uključujući i anafilaktičke reakcije, alergije, navela je dr Vjeroslava Slavić. 

Ona smatra da oni, koji generalno nemaju ozbiljnije zdravstvene probleme, treba da obave vakcinaciju, što  jeste jedini način  da se vrate u normalan život. 

– Što se tiče sticanja kolektivnog imuniteta, vakcinacija jeste nešto što je najsigurniji i najbolji način za borbu protiv korona, pa i bilo kog drugog virusa. Ovdje je riječ o pandemiji, što znači da je korona virus prisutan u svim zemljama na svim kontinentima. Ako neko krene sa stvaranjem kolektivnog imuniteta, a njegove komšije to ne rade –  onda su ograničene mogućnosti. Najnoviji zvanični podatak da je kod nas nešto manje od 57.000 stanovnika prebolovalo Kovid 19.  Međutim, za postizanje kolektivnog imuniteta treba da se taj procenat  kreće od 60 do 80 odsto stanovnika –za što bi trebalo   da postoje serološki tragovi, da je čovjek zaštićen. Na sreću, mi u Crnoj Gori smo mali uzorak, ukazala je dr Vjeroslava Slavić.

Vakcinacije protiv korone su počele, relativno skoro i nisu završene kliničke studije, iskustvene da bi tvrdili koliko bi mogao da traje imunitetet.

– Postoje parametri na osnovu kojih se prati. Jedan od naučnika, koji je bio vezan za razvoj vakcine Sputnjik V, odgovorno tvrdi da zaštita stvorena njihovom vakcinom traje dvije godine. I za tip Moderna vakcine se izašlo sa periodom imunizacije godinu do dvije. To je pitanje vremena, a i svaki čovjek će na drugačiji način da reaguje. Mislim da će i tu biti varijacija.    

Za revakcinaciju se još uvijek nije zauzeo stav. Sačekaćemo da se zna koliko tačno traje imunitet. Neutrališuća su antitijela kod onih  koji su prebolovali koronu. Zauzet je stav da se kod njih sačeka sa revakcinacijom. Imuni sistem ima fascinantnu memoriju. Kod težih slučajeva oporavak od korone traje i šest mjeseci. Tu treba biti opasan sa vakcinacijom, ocijenila je dr Vjeroslava Slavić.

 Statistika je jasno pokazala da sve zemlje, uglavnom, bivšeg Varšavskog pakta, koje su imale zakonsku obavezu o sprovođenju BSŽ vakcinacije, imaju manju stopu smrtnosti od korona virusa. I kod nas je manja stopa smrtnosti u odnosu na druge zemlje.   

– Jedna od zemalja Zapdne Evrope je Portugal, gdje je primjećeno da je stopa smrtnosti i oboljevanja bila znatno manja  u odnosu na susjednu Španiju, koja nije sprovela BSŽ vakcinaciju. BSŽ vakcina stimuliše celularni imunski ćelijski odgovor i to je da su, jednostavno, ti limfociti pripremljeni za susret, ne samo sa koronom, nego i ostalim virusima.Tu studiju su radili naučnici iz Zapadne Njemačke. Vrijeme će pokazati i da li će njihova platforma BSŽ vakcinacije, uroditi plodom, čime nastoje da pomognu svom stanovništvu.

Dr Vjeroslava Slavić smatra da će skorom imunizacijom i u Crnoj Gori stanovništvo zaštititi od korone.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here