Herceg Novom nisu potrebne dodatne količine vode iz regionalnog sistema, tvrdi direktorica „Vodovoda i kanalizacije“ Olivera Doklestić, jer, kako objašnjava, u gradskom sistemu imaju oko 550 litara u sekundi iz Hidroelektrana na Trebišnjici i sa lokalnog izvorišta Opačica, koje su dovoljne i u samom špicu sezone kada se udvostruči broj potrošača.
Sastanak sa predstavnicima Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, zakazan za danas je odgođen za narednu sedmicu.
-Do ovog sastanka je trebalo da dođe na našu inicijativu, da napokon uspostavimo dijalog sa Regionalnim vodovodom, u pogledu održavanja njihove infrastrukture – regionalnog cjevovoda od Zmijica do Kamenara i rezerovoara. Čelični cjevovod prečnika fi 500 je dug 12 km. Cjevovod je u lošijem stanju, nego prošle godine. Mi smo uložili izvjesna sredstva u sanaciji dionice cjevovoda u predjelu Bijele,u dužini 1 500 metara, kazala je za RTHN Doklestić.
Snimcima kamerom je ustanovljeno da je ta dionica u Bijeloj izbušena na više mjesta i da se zadržala veća količina ustajale vode, problematičnog kvaliteta, sa primjesom soli, upravo u dijelu cjevovoda, dokle je priticala voda iz Regionalnog vodovoda i preuzimala za potrebe Kamenara i Bijele. Početkom godine se pristupilo njegovoj sanaciji. Po završetku pripremnih radova koje je izveo „Vodovod“, izvođač, „Inspekt“ iz Nikšića je obavio sanaciju u nekoliko faza čeličnog cjevovoda DN 500 mm u Bijeloj. Snimanjem unutrašnjosti cjevovoda „Vodovod“ je dobio sliku o stanju i šta je potrebno da se uradi. Ustanovljena su oštećenja na mjestima koja su nepristupačna. Cjevovod na potezu od Kumbora do Bijele je u boljem stanju.
-Cjevovod se punio posljednji put 2017. godine sa tivatskog lokalnog izvorišta preko regionalnog vodovoda, kada je kompenzovana nedostajuća količina vode za rivijeru, u ljetnom periodu. Od tada nije se više koristila voda u ljetnim mjesecima preko ovog sistema, navela je Doklestić i istakla da preuzimanje vode iz Regionalnog vodovoda nema smisla dok se ne sanira cjevovod jer bi se bilježili ogromni gubici.
– Spremni smo za investiciju, ali nam je potreban dijalog sa Regionalnim vodovodom u čijem je vlasništvu cjevovod i rezervoar Zmijice, od 2.000 kubika. Pokušali smo da otkupimo tu infrastrukturu ili drugačije da riješimo to vlasništvo. Sjetimo se da su građani Herceg Novog jedan odsto od građevinskih dozvola, izdvajali ovom preduzeću u posljednjih 30 godina, kazala je direktorica novskog Vodovoda.
Podsjeća da je infrastrukturu uradio Regionalni vodovod prije 40-tak godina, za snabdijevanje rivijere i da bi se iz resursa Opštine Herceg Novi viškovi vode prebacivali ka Tivatu i Budvi,što je trajalo dok nije izgrađen regionalni sistem sa izvorišta Bolje sestre.
-Prije 12 godina izgrađen je sistem RV Crnogorsko primorje i mi smo postali posljednja tačka i stalno u nekoj vrsti pritisaka da preuzimamo njihovu vodu. Od rezervoara Zmijice do Bijele cjevovod je u relativno dobrom stanju, a posljednji kilometar i po je sporan. Zato je i iniciran sastanak sa predstavnicima Regionalnog vodovoda, kao vlasnicima, da se napokon riješi pitanje sanacije i održavanja njihove infrastrukture u Opštini Herceg Novi, kazala je Doklestić.
Ističe da se studija za vodosnabdijevanje sela Kameno radila prije dvije godine, uz procjenu ekonomskih parametara.
-U međuvremenu su nastale druge okolnosti i problemi sa snabdijevanjem vode na rivijeri, tako da ne bi mogli biti garant dobrog snabijevanja sela u zaleđu. Usporili smo sa tim idejama. Snabdijevanje vodom zaleđa Herceg Novog,sa investicijama oko 500 000 eura, preko rezervoara Sušćepan iziskivalo bi velike pogonske troškove, električne energije, što se ne može da pokrije naplatom potrošnje vode. Investicija za snabdijevanje Kamenog na koti između 400 i 600 metara nadmorske visine i ostala zagorska sela – nije racionalna, navela je Doklestić.
Investitor je napravio privatni projekat za snabdijevanje vodom sela Trebesin.
– Između Sušćepana i Kamenog je selo Trebesin, na 12 minuta hoda od Sušćepana. Prva tačka snabdijevanja Trebesina bio bi rezervoar R1 Sušćepan, na koti od 245 metara nadmorske visine. Potrebna je izgradnja dva kilometra cjevovoda od rezervoara Sušćepa do Trebesina, na 320-360 metara nadmorske visine. Postoji odobrenje vlasnika lokacije na Trebesinu, za izgradnju rezervoara od 100 kubika. Potisna cjevovod bi se provukla duž staze od izvora Bostan do imanja i sva domaćinstva na Trebesinu bila bi spojena, obuhvatajući i naselje Mišticu koja se, inače, snabdijeva vodom sa rezerovara Podi. Investicija bi iznosila oko 150 000 eura.
Ovo je realna investicija, lakše bi bilo održavanje i bili bi manji troškovi električne energije,u odnosu na više kote, ocjenjuje Doklestić.
Opština radi detaljne urbanističke planove, u koje je uključen i Vodovod.
U toku je izrada prostornog plana Opštine. Urađena je studija viših zona sa predlogom da se uradi rezervoar u zoni Ratiševine, prepumpavanjem sa Mojdeža. Urađen bi bio na području Tople dva, na koti 235 rezervoar R2 veće kubikaže, od 1700 kubika kao i R1, čime bi se uspostavila jedna zona snabdijevanja sa manjim troškovima električne energije i višim nivoom bezbjednosti. Sa rezervoara R2 na koti 235, išlo bi snabdijevanje vodom Kamenog i ostalih zagorskih sela.
Takođe, na Toploj II postoje problemi sa manjim pritiskom vode u uslovima velike urbanizacije i izgradnje novih stambenih objekata. Potrebna je i rekonstrukcija vodovodne mreže u zoni Stanišića Dubrave, jer je brža izgradnja nego što može postojeća mreža da izdrži, tako da dolazi do učestalih pucanja cijevi.
Na osnovu sanacije kvarova u posljednje vrijeme na rivijeri smanjeni su gubici vode na mreži, koji su iznosili oko 10 litara u sekundi.
