Četvoročasovna sjednica Komisije za praćenje i kontrolu privatizacije završena je danas bez zaključaka za rješenje problema Bolnice Meljine jer nakon diskusije nije bilo konsenzusa za njihovo donošenje. Nakon pauze nisu se vratili predstavnici parlamentarne opozicije. Sjednica će, prema riječima predsjednika Komisije Maksima Vučinića biti nastavljena narednih dana.
Sjednica je sazvana kako bi se predložila konkretna rješenja za finansiranje i opstanak bolnice i njen povratak u državno vlasništvo. Sjednici Komisije osim poslanika, prisustvovali su predstavnici hercegnovske lokalne samouprave, menadžmenta i sindikata Bolnice, ministarstva zdravlja i finansija, Agencije za zaštitu konkurencije ali i Atlas kap grupe koja je 2008. privatizovala bolnicu.
Bolnica je danas, 15 godina od privatizacije, pred zatvaranjem a vodi se šest postupaka, parnični koji je pokrenula država za raskid ugovora, dva stečajna, dvije privremene mjere Višeg suda i arbitražni postupak čija je vrijednost 80 miliona eura. Sve to otežava pronalazak urgentnog rješenja za finansiranje bolnice, jer je u maju 2021. godine izostala pomoć države koja je na mjesečnom nivou iznosila 115 000 eura, jer je Agencija za zaštitu konkurencije dala mišljenje da država ne može da finansira privatne ustanove, koje uz to ostvaruju komercijalnu dobit.
Predsjednica Sindikata Bolnice Meljine Slavica Drobnjak obratila se predstavnicima Atlas grupe da je kolektivni ugovor prekršen već 2013. godine te da je vlasnik ostavio dobre radnike bez plata i osnovnih sredstava za rad, pa su morali da se snalaze.
– Predstavnike Atlas grupe nismo vidjeli od 2016. godine kada su nas napustili bez riječi, pojašnjenja, dopisa… Ostavili ste dr Elez samu sa dugovima i svim ostalim problemima da se bori kako zna i umije. Ostavili ste dobre radnike, trpjeli smo ono što ne smije nijedan građanin ne naše Crne Gore nego svijeta da osjeti, a to je da nema mogućnost da dobije svoju zaradu. To je osnovno pravo svakog čovjeka koji radi, a mi smo ga izgubili radeći pod vlasnikom Atlas grupom. Ljekarski kadar se osipa, a srednji medicinski je na pristojnom minimumu kako bi održali proces rada, kazala je Drobnjak.
Učesnici sastanka su saglasni da se za bolnicu mora naći rješenje jer je riječ o jedinoj ustanovi koja pruža zdravstvenu zaštitu na sekundarnom nivou na teritoriji opštine, da od nje zavisi i norveški program Instituta Igalo ali da ima nemjerljiv značaj ne samo za HN već za cijelu CG.
Poslanica Tamara Vujović postavila je konkretna pitanja:
– Da li vi smatrate da je moguće da se izmjenom člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći pokuša objasniti čitav kontekst i napraviti izuzetak ako je u pitanju zdravstvena ustanova i ugrožavanje javnog interesa, a država je pokrenula raskid ugovora. Drugo pitanje je, u kontekstu evropskih integracija, poglavlja konkurentnosti i slično, da li je mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije savjetodavno ili obavezujuće za ministarstvo finansija jer stalno slušamo da je mišljenje Agencije to koje koči konkretno djelovanje nadležnih, zapitala je poslanica Vujović.
Odgovor za budućnost bolnice nalazi se na ovoj ili na vladi koja će naslijediti, kazala je poslanica Simonida Kordić.
– Tražimo i insistiramo na tome da se da elementarni odgovor. Moguća su samo dva modela – jedan je da se na ovoj bazi koju sada imamo, u okvirima bolnice Meljine kakva sada postoji, nađe model, kroz zakup ili kroz neki drugi način, da ona bude uvedena u sistem javnog zdravstva i da bude realno funkcionalna bolnica, a ne kao sada. Ako to ne može, neka se onda kaže da to ne može, samo neka prekine ova desetogodišnja situacija, i onda idemo na varijantu „B“ – skuplju, ali jedinu moguću da pravimo novu bolnicu. Jedino što je izvjesno je da bolnice mora da ima, kazala je Kordić.
Dragan Damjanović iz Agencije za zaštitu konkurencije je objasnio da Agencija ima kontrolnu ulogu koju bi trebalo da svi poštuju te da je zakonodavni okvir jedinstven za članice EU i zemlje kandidate:
– Ta regulativa je jedinstvena, primjenjuje se na sve članice Evropske unije ali i na države koje su u statusu kandidata. Zato nije primjenljivo imati bilo kakve intervencije na Zakonu o kontroli državne pomoći. Sa tog aspekta, mi smo jedini organ koji direktno implementira pravo EU dok ne postanemo punopravan član, kazao je Damjanović.
Ovaj problem nisu razumjeli ni u Briselu, gdje su u dva navrata pokušavali predstavnici agencije da nađu rješenje. Istakao je da Agencija ne bi imala ingerencije da se miješa u ovaj problem da bolnica nije pružala i komercijalne usluge:
– Onoga trenutka kada su oni uveli i komercijalnu djelatnost, bili su u obavezi da vode odvojeno knjigovodstvo, odnosno da odvojeno knjiže prihode i rashode, ali bolnica taj dio nije ispoštovala i nije radila na tome. Sada, ne samo što nije zakonito nego što nema ni elementarne logike da država sve vrijeme upumpava novac u privatnu zdravstvenu ustanovu koja obavlja komercijalnu djelatnost, objasnio je Damjanović.
Država, kako je rekao, mora da nađe legalan način da povrati vlasništvo da bolnicu stavi u siistem javnog zdravlja, da ne obavlja komercijalnu djelatnost i neće biti problema sa AZZK.
-Dali smo smjernice za restrukturiranje. Kada se preduzeće nalazi u poteškoćama, pomoć je na raspolaganju, ona se zove pomoć za spašavanje i restrukturiranje, podrazumijeva jednu hitnu uplatu, a suština je što su bilansi gori, pomoć je veća da preduzeće može da preživi šest mjeseci i da za taj period donese plan restrukturiranja. Paritet je 60:40 što znači da bi bolnica morala da obezbijedi tih 40 odsto sredstava iz kredita ili na drugi način, kazao je Damjanović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je pojasnio da se nije uveo stečaj, akumulirali bi se dugovi, kadar bi otišao i bolnica bi bila zatvorena. Istakao je da je restrukturiranje neprihvatljivo jer bi to značilo povratak Atlas grupe u bolnicu.
-To je bio cilj, da se zatvori bolnica i nikada više ne otvori. zato se danas čuju priče protiv uvođenja stečaja. I nije tačno da se imovina ne može izdavati dok je pod stečajem. Postoje rješenja koja možemo zajedno da iskristališemo i pošaljemo ih ministarstvima da se konačno nađe rješenje jer nemamo vremena da se stvore uslovi. Uslovi su stekli i mora se djelovati hitno da se zaštiti bolnica Meljine, kazao je Katić.
Zaključke sa sjednice SOHN predočio je predsjednik Skupštine Ivan Otović i podsjetio da je rok već istekao.
– Primorani smo da reagujemo kako smo najavili i da izađemo na ulicu i blokiramo Granični prelaz Debeli brijeg koji je izuzetno frekventan. Od vas tražimo odgovore i podršku, bolnica ne može više čekati, kazao je Otović.
Miloš Medenica, predstavnik ministarstva finansija je kazao da se Vlada intenzivno bavi ovim problemom te da će kada se steknu zakonski uslovi imati brzu reakciju. Navodi da je Bolnica u sistemu javnog zdravstva kroz ugovore sa Fondom te da je intencija vraćanje bolnice u državno vlasništvo. Za to, kako je rekao, moraju da sačekaju završetak procesa, barem dva koja su ključna i koja se vode pred Privrednim sudom u Podgorici.
