Skupština opštine Herceg Novi amandmanski će djelovati prema Skupštini Crne Gore kod usvajanja Predloga zakona o zaštititi prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kako bi zaštitila interese svojih građana. S tim u vezi, na današnjem zasijedanju usvojena su tri zaključka.
Potpredsjednica Skupštine, Draga Stanišić pročitala je zaključke, koji su usaglašeni u pauzi zasijedanja, na kolegijumu.
– Kako je predlogom izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno- istoriskog podrućja Kotora, članom 18 C, predviđeno da u postupcima izdavanja konzervatorskih uslova i davanja saglasnosti na projektnu dokumentaciju u okviru granica Područja Kotora i zaštićene okoline, kada je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a Uprava ne donese i ne dostavi stranci rješenje u propisanom ili produženom roku, neće se smatrati da je zahtjev stranke usvojen – navela je ona.
Neograničen rok za odgovor Uprave je u koliziji sa Zakonom o upravnom postupku, te neprihvatljiv iz mnogo načela:
- Načela Zakonitosti jer se ne poštuje Zakon o upravnom postupku, Zakon o uredenju prostora i Zakon izgradnji objekata
- Načela efikasnosti i ekonomičnosti- Postupak mora da se vodi bez odugovlačenja. Neograničen rok za odgovor Uprave uslovljava da postupci ostaju aktivni neodređen broj godina, što je neprihvatljivo.
- Načela zaštite prava stranaka koje su prolongiranim rokovima značajno oštećene, pogotovo jer je u potpunosti neizvjestan rok za izdavanje uslova odnosno saglasnosti od strane Uprave.
Opština Herceg Novi ima usvojenu Studiju zaštite kulturnih dobara, koja je sastavni dio PUP-a OHN, na koju je data saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
UT uslovi se izdaju na osnovu važećeg planskog dokumneta PUP-a Opštine Herceg Novi, na koji je takođe Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost. Imajući u vidu sve gore navedeno, uvođenje roka za odgovor Uprave je zakonito i apsolutno opravdano, te OHN predlaže , član 18 C koji treba da glasi: Uprava za zaštitu kulturnih dobara je dužna da izda konzervatorske uslove i saglasnost na projektnu dokumentaciju u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva. U slučaju da Uprava ne izda konzervatorske uslove ili saglasnost na projektnu dokumentaciju u propisanom roku, smatraće se da je saglasna sa uslovima koji su definisani planskim dokumentom, odnosno konzervatorskim projektom koji je dostavljen na saglasnost – kazala je Stanišić.
Zaključak broj 2/2026
Predlogom zmjena i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istoriskog područja Kotora, članom 26, predviđeno je da se postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na Području Kotora i zaštićene okoline, započeti u skladu sa posebnim zakonom, prekidaju do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite.
Treba napraviti razliku u postupcima legalizacije objekata koji su započeti prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata. U započetim postupcima legalizacije po starom zakonu stranke su već jednom dobile rješenje o prekidu postupka. Nakon usvajanja PUP-a OHN tokom 2025 godine, svi postupci legalizacije su nastavljeni. Stranke su dostavile dodatnu dokumentaciju na poziv organa koji vodi postupak, izložene su troškovima, pojedini su već u postupku plaćanja urbane sanacije ili naknade za Regionalni vodovod, u pojedinim predmetima čekaju se potvrde organa o izvršenom plaćanju, te zaista još jedno prekidanje postupka po sili zakona ne bi bilo racionalno, ekonomično i pravično.
Bespravni objekti na teritoriji opštine Herceg Novi se legalizuju u skladu sa poglavljem 9.7 knjige 4 — „Smjernice za tretman neformalnih objekata i naselja “ važećeg planskog dokumenta PUP-a OHN, koji ima saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
lzvještajem zajedničke savjetodavne misije UNESKO— IKOMOS o prirodnom i kulturno— istoriskom području Kotora (Crna Gora) je definisan spisak preporuka. Misija preporučuje: „Obezbjediti da se Novi zakon o legalizaciji nezakonito izgrađenih i privremenih objekata— posebno onih koje prethodno odobrilo „Morsko dobro“ ne primjenjuje na imovinu svjetske baštine ili njenu zonu zaštićenu okoline“.
lz svega navedenog proizilazi da UNESKO ne traži nužno obustavljnje postupka legalizacije u zaštićenoj okolini, a pogotovo postupaka legalizacije po starom zakonu iz 2017 godine, po kome se započeti postupci legalizacije vode i završavaju.
Skupština opštine predlaže izmjenu član 26 Č koji treba da glasi: Postupci legalizacije bespravno izgradenih objekata na Području Kotora, započeti u skladu sa posebnim zakonom, prekidaju se do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite.
Zaključak broj 3:
Zaključke Skupštine opštine Herceg Novi dostaviti Skupštini Crne Gore i predlagačima predolga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Odbornici su za sva tri zaključka su glasala integralno, a usvojili su i Predlog Odluke o donošenju Plana i programa rada Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog d.o.o. za 2026. godinu
Direktor Agencije za izgradnju i ravoj grada Aleksandar Kovačević, predstavljajući plan je istakao da se finansijski u potpunosti oslanjaju na Opštinu i da su u Planu sadržane sve stvari koje ispred osnivača treba da rade u tekućoj godinu. Novine su da je dobijen tročlani Bord direktora i potpisan je ugovor sa opštinama Kotor i Tivat da Agenija bude nosilac svih planova.
VD sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš podsjetio je da će 10. Februara biti nastavljena sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o Zakonu o zaštititi prirodnog i kulturno-istorijskog prodručja Kotora, na koji će lokalni parlament pokušati da utiče sa dva amandmana.
Prvi se odnosi na ćutanje administracije, odnosno, Zakon je predvideo da odredba o ćutanju administracije ne važi za Upravu za kulturna dobra, a drugi se odnosi na rok od 60 dana, koji Uprava za zaštitu kulturnih dobara ima da izda konzervatorske uslove i saglasnost na projektnu dokumentaciju.
U toku prvog kruga rasprave odbornik Kosić kazao je da je bio spreman da se ispoštuju svi zaključći koji su dovedeni na kolegijumu, ali ako se Herceg Novi izuzme iz obustave legalizacije, moraće se raditi rebalans budžeta, kojim je planiran prihod od milion i po eura. Herceg Novi će biti u velikom problemu ukoliko ne bude izuzet iz zabrane leganizacije, te po njegovim riječima, imaće veliki problem sa realizacijom budžeta.
Odbornica dr Olivera Doklestić istakla je važnost Agencije za razvoj grada i da je to najobrazovanije lokalno preduzeće, koje je sada „skrajnuto“ u nekim poslovima jer im je data dužnost planiranja prostora prvo Tivta i Kotora, a tek onda Herceg Novog. Ona smatra da bi bilo logično da neko ko je domaćin staviće prvo sebe , a ne nekog drugog. Sada, kako smatra Doklestić, imamo veliki upliv da sumnjivim estetskim kvalitetima koji nam kvare vizuelni izgled grada.
Po njenim riječima, već je izgubljen kvalitet mjesta na rivijeri jer su došli ljudi koji su se političkom presijom ucrtali tamo gdje im nije mjesto. Agencija će, samim ti, ponijeti veliku odgovornost jer će biti u sukobu s nekim građanima, te se izuzetno važno da se pita struka, a ne politika.
– Plava zgrada je posledica velike urbanizacije prostora i takvih plavih zgrada ima jako puno i one će se dešavati, upozorila je Doklestić.
Odbornik DPS Dejan Stojadinović istakao je da kada je riječ o zaključcima nije saglasan sa jednim, koji glasi da ukoliko Uprava ne izda konzervatorske uslove i saglasnost u propisanom roku smatraće se da je saglasna sa uslovima koji su definisani planskim dokumentom, odnosno konzervatorskim projektom koji je dostavljen na saglasnost.
– Upravo je to ono što je bilo alarm i problem sve ove godine. Bio je rok 15 dana , a ako ne odgovore smatra se da su saglasni. I tako je prolazilo sve. Sad su rekli više toga nema. Saglasan sam da mora postojati rok. Ovako će se desiti da će investitori zatrpati Upravu, oni neće moći da odgovore i proći će svi, kazao je Stojadinović.
Rok od 60 dana je više nego dovoljan rok, odgovorio je Velaš.
Sjednica lokalnog parlamenta biće nastavljena sutra u 9.30, a pred odbornicima je još 11 tačaka.
