Služba za hitnu medicinsku pomoć u svim gradovima Crne Gore suočava se sa deficitom ljekara specijalista. U Herceg Novom trenutno rade tri stalno zaposlena ljekara, uz doktoricu koja je na specijalizaciji, dok će još jedan specijalista početi sa radom 23. jula. Služba raspolaže sa dva sanitetska vozila, ali nema dovoljno profesionalnih vozača.
Kako je za RTHN kazao direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, nedostatak ljekarskog kadra prepoznat je kao regionalni i evropski problem koji direktno utiče i na Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, hitna medicinska pomoć postoji isključivo za ugrožen srčani rad, disanje i iskompromitovano stanje svijesti i saobraćajni traumatizam.
– Problematika nedostatka ljekara je nešto što je, nažalost, naslijeđeno i što sada pokušavamo da riješimo tako što ćemo u Herceg Novi dovesti ljekare koji su dobili specijalizacije. Jutros sam razgovarao sa kolegom doktorom Vulićem, koji je položio specijalistički ispit iz interne medicine i dobio specijalizaciju iz hitne medicinske pomoći u Herceg Novom. On počinje da radi 23. jula. Jednog ljekara šaljemo iz Podgorice, tako da su trenutno u jedinici stalno zaposlena tri ljekara, dok bi doktorica koja je na specijalizaciji trebalo do Nove godine da položi specijalistički ispit iz urgentne medicine – kazao je Niković.
Trenutni pritisak na sistem posebno je izražen tokom vikenda, kada domovi zdravlja ne rade, pa se u Službu hitne pomoći često upućuju i pacijenti koji nijesu hitni slučajevi. Zbog toga je planirano uvođenje novog protokola za kućne posjete, kako bi resursi bili usmjereni prvenstveno na životno ugrožene pacijente i smanjilo opterećenje ljekara u smjenama.
Niković ističe da je Hitna pomoć u Herceg Novom funkcionalna uprkos otežanim uslovima, ali da je neophodna bolja koordinacija sa Domom zdravlja.
– Uslovi jesu otežani, zaposleni imaju dosta posla. Tu postoji i Dom zdravlja, kao primarni nivo zdravstvene zaštite, koji bi trebalo da zbrine pacijente koji pripadaju tom nivou, jer dosta njih koji nisu za hitnu pomoć završe upravo u našoj službi. Dobićemo jednog ljekara, do Nove godine i drugog, ali za sve je potrebno vrijeme. Sistem je naslijeđen, nije postojala strategija kako će se odvijati rad u jedinicama, posebno na primorju. Sada, kao menadžer ustanove, imam strategiju, ali za realizaciju je potrebno vrijeme i nadam se da ćemo probleme uskoro prevazići – istakao je Niković.
Kada je riječ o sanitetskim vozilima, direktor Zavoda navodi da Služba u Herceg Novom raspolaže sa dva vozila, ali da postoji deficit profesionalnih vozača, čija je pozicija zakonski ukinuta 2010. godine.
– Sanitetsko vozilo ne može voziti bilo ko. Potrebna je određena edukacija, jer to nije isto kao upravljanje običnim vozilom B kategorije. U narednom periodu vjerovatno ćemo razmatrati i koncept paramedika, odnosno drugačiji model pružanja usluga hitne medicinske pomoći na teritoriji cijele države. Za sada, hercegnovska Hitna pomoć ima dva vozila i procjenjujemo da bi veći broj u ovom trenutku bio neopravdan – pojasnio je Niković.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć djeluje na teritoriji cijele Crne Gore i raspolaže sa više od 50 relativno novih vozila u voznom parku. Jedinice iz Herceg Novog, Kotora, Budve i Nikšića bile su angažovane i tokom intervencije na Lipcima, nakon teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba izgubila život.
Niković je kazao da je Služba hitne medicinske pomoći, već sat nakon prijave udesa iz Operativno-komunikacionog centra, zbrinula prve pacijente u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu, uz značajnu podršku pripadnika službi zaštite iz Tivta, Kotora i Herceg Novog.
