Međunarodni dan starijih osoba se obilježava 1. oktobra, u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 1990. godine, sa ciljem fokusiranja pažnje javnosti na izazove starenja stanovništva.
Kako svjetska populacija raste karakteristika globalnih demografskih promjena je starenje stanovništva, što će imati ključne izazove za razvoj sa kojima će se društvo suočiti u 21. vijeku, saošpteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Na ovu činjenicu ukazuju i procjene da će broj osoba starijih od 60 godina porasti od 600 miliona u 2000. godini na preko 2 milijarde u 2050. Između 2021. i 2050. godine, predviđa se da će se globalni udio starije populacije povećati sa sadašnjih skoro 10% na oko 17%.
Trend starenja stanovništva je prisutan i u Crnoj Gori u čijoj strukturi stanovništva osobe starije od 65 godina učestvuju sa 13,5%, što njeno stanovništvo čini starim.
Demografske projekcije Zavoda za statistiku Crne Gore govore da će se taj procenat u budućnosti samo povećavati.
U društvima sa starijom populacijom imperativ je prilagođavanje sve većem broju starijih koji poseduju različite funkcionalne kapacitete, uslovljene ne samo kapacitetima pojedinca već i društvenim i fizičkim okruženjem u kojem borave. Jednom riječju, podržavajuće okruženje igra ključnu ulogu u pomaganju starijim osobama da održe nivo aktivnosti i nezavisnost tokom godina.
Posebno važna činjenica je obezbjeđivanje ljudskih prava starijih (UNFPA, 2014.), pa je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba fokusirano na temu „Poštovanje ljudskih prava starijih osoba kao ispunjenje vizije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima kroz generacije“.
Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija prije 75 godina i predstavlja monumentalni dokument o ljudskim pravima odnosno standard koji treba da postignu svi narodi i nacije da će osigurati da svi, uključujući i starije osobe, u potpunosti uživaju svoja ljudska prava i osnovne slobode.
Ciljevi globalne kampanje usmjereni su na:
– Povećanje globalnog znanja i svijesti o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i stvaranje obaveze među svim zainteresovanim stranama za jačanje zaštite ljudskih prava sadašnjih i budućih generacija starijih osoba širom svijeta;
– Korišćenje primjera dobre prakse međugeneracijske saradnje u cilju zaštite ljudskih prava širom svijeta;
– Zagovaranje da vlade i subjekti UN-a preispitaju svoje trenutne prakse u cilju bolje integracije životnog pristupa ljudskim pravima u svoj rad i da osiguraju aktivno učešcće svih zainteresovanih strana, uključujući civilno društvo, nacionalne institucije za ljudska prava i same starije osobe, u radu na jačanju solidarnosti među generacijama i međugeneracijskim partnerstvima.
