Sinoć su na Trgu od knjige promovisane knjige „Tajna veza između psihologije i književnosti“, Žarka Trebješanina i „Nadziranje demokratije“, Slaviše Orlovića.
Psihologija i književnost bave se, globalno gledano istom temom, a to je ljudska priroda i duša, kazao je autor knjige „Tajna veza između psihologije i književnosti“ Žarko Trebješanin.
-Način na koji se bave i koncept duše sasvim je drugačiji u psihologiji. U psihologiji je duša nešto što se izučava izučava isključivo kroz manifestacije. U tome kakva je priroda duše psihologija se ne upušta. To je empirijska nauka. Književnost se bavi ljudskom dušom i na književni način uranja u ljudsku dušu i odatle iznosi to blago koje nalazi i bitno je kako je to uobličeno u tekst. Psihologija nerado govori o ljudskoj prirodi, mada nemate ni jedne teorije u ličnosti koja nema makar neku implicitnu zamisao o tome kakva je ljudska priroda. Ni književnost ne daje odgovore eksplicitno kakve daje filozofija, filozofska antropologija. Kada pogledate istoriju književnosti pa do modernih vremena u suštini se bavi ljudskom prirodom plus to kakvi su ti likovi daje nam viziju kakav je čovjek, kazao je Trebješanin.
U drugom dijelu programa promovisana je knjiga „Nadziranje demokratije“. Autor Slaviša Orlović kazao je da je knjigu pisao rasterećen bilo kakvog akademskog standarda a probao je, kako je rekao, da odgovori sebi na neke fenomene koji intrigiraju i izađe iz onoga što je klasični pristup.
-U trouglu mediji, politika, demokratija na početku sam dijagnostifikovao da se radi o poljuljanom povjerenju. U odnosu na inicijalnu ideju i ulogu koju su mediji imali da informišu i služe za kontrolu vlasti, koji je jedan od mehanizama za kontrolu vlasti od strane građana, oni su se danas izrodili u svoju suprotnost za nadziranje građana ili kreiranje svijesti, što je bila ideja za podnaslov ove knjige. Dolazi se jednostavno do zaključka da danas informisanje postalo dezinformisanje, vijesti postale lažne vijesti i istina postistina. Ono što je u osnovi istraživačkog novinarstva ili bavljenja drugim istraživanjima traganje za istinom, ona je poljuljana i ugrožena i otuda naslov „Nadziranje demokratije“. Demokratija koja je nadzirana ona je ugrožena na više načina i strana. Prateći pojmove istine i laži ili javnosti i tajnosti ili do koje mjere su mediji instrument informisanja građana ili instrument za manipulaciju vidi se da u čitavoj evoluciji ljudkog društva ideja i istoriji medija istovremeno se odvija i borba za slobodu i borba za vlast uz pomoć medija, kazao je Orlović.
Politika zloupotrebljava medije u jednu sasvim drugačiju svrhu, sa sasvim drugačijim rezultatima koje mi prepoznajemo u svakodnevnoj komunikaciji i to nas boli i to krši naše slobode, kazao je urednik Izdavačkog preduzeća Klio Zoran Hamović.
-Ono što jeste budućnost koju prepoznajemo jeste otimanje slobode kroz iznošenje onoga što je intima, zloupotreba intimnog prostora, individualnog prostora svakog od nas. Savremeni mediji su sve češće ovi individualni što nazivamo društvenim medijma su neogranični prostori slobode, kad mi mislimo da je to tako, a zapravo odgovor nije takav, kazao je Hamović.
Producent Vuk Vuković kazao je da priča o Algoritmu bila zanimljiva jer se algoritam danas posmatra kao tehnička stvar,a on je u svojoj suštini politička stvar.
-Koncept nadzora koji se dešava na osnovu funkcionisanja algoritma je takav da smo mi ovdje svi trenutno pod političkom kontrolom. Potpuno je nebitno da li svi imamo pametni telefon, ako mi nemamo ima neko ko sjedi pored nas. To je algoritmu dovoljno da dobije ogromnu količinu podataka kojom će da radi na nivou nekih političkih odluka. Oba događaja koja je profesor pomenuo podjeda Trampa u SAD i Bregzit su rezultat nečega što je bio nadzorni kapitalizam, jer i borba za glasove je kapitalizam u tom najvulgarnijem obliku, kazao je Vuković.
Večeras na Trgu od knjige promocija knjige „VARIA“, Aleksandra Gatalice. Moderator program je Aleksandra Sekulić. U drugom dijelu programa promocija knjige „Ja sam“ Damira Uzunovića, a moderator je Miomir Abović. Početak je u 21 sat.
