Na godišnjicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja, u vidu globalne kampanje koja se svake godine fokusira na jedan od javno-zdravstvenih problema i pruža mogućnosti da se započnu udružene aktivnosti u cilju unapređanja zdravlja stanovništva.
Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, tema Svjetskog dana zdravlja 2022. godine posvećena je životnoj sredini i zdravlju, ove godine pod sloganom, „NAŠA PLANETA – NAŠE ZDRAVLJE“. Zagađenje vazduha, nepravilno odlaganje čvrstog otpada i otpadnih voda, klimatske promjene, opasne hemikalije, neadekvatna voda za piće i sanitacija neki su od najvažnijih problema u životnoj sredini, koji utiču negativno na osnovne preduslove za zdrav život – čist vazduh, ispravnu vodu za piće, dovoljnu količinu zdravstveno bezbjedne hrane i sigurno mjesto za život.
Zagađenje vazduha ostaje najvažniji faktor uticaja životne sredine na zdravlje. Zbog zagađenog vazduha koji nastaje uglavnom spaljivanjem fosilnih goriva svakodnevno u svijetu obolijeva i prije vremena umire veliki broj ljudi. Kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama zagađujućih čestica, može dovesti do smanjene funkcije pluća, respiratornih infekcija i pogoršanja astme zbog kratkotrajnog izlaganja. Dok dugotrajna ili hronična izloženost česticama povećava rizik od bolesti uključujući moždani udar, bolesti srca, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i rak.
Ljudske aktivnosti su doprinele klimatskim promjenama i one se dešavaju mnogo brže i opasnije nego što se ranije mislilo. Porast temperature pored ostalog omogućava širenje insekata prenosioca različitih bolesti iz svojih prirodnih okruženja širom svijeta te se ove bolesti šire dalje i brže nego ranije. Prema Pariškom sporazumu evropske države su se obavezale na smanjenje do 43% emisije gasova staklene bašte u 2030. u odnosu na 1990. godinu. Smanjenja se prvenstveno očekuju u sektorima proizvodnje energije, transporta, građevinarstva i industrije gdje se fosilna goriva zamjenjuju obnovljivim izvorima energije. Mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte mogu odmah i direktno poboljšati zdravlje stanovništva.
Milioni ljudi u evropskom regionu SZO još uvijek nemaju pristup čistoj vodi, i adekvatnim sanitarno-higijenskim uslovima. Neispravna voda narušava zdravlje obolijevanjem od zaraznih bolesti i trovanjem različitim hemikalijama, a neobrađeni izmet kontaminira podzemne i površinske vode koje se koriste za vodu za piće, navodnjavanje, kupanje i kućne potrebe. Iako je dostupnost adekvatne vode porastala u posljednjih nekoliko decenija, postoje značajne razlike između ruralnih i urbanih područja.
Upravljanje otpadom i odlaganje otpada je složen i zahtjevan poduhvat, koji zahtijeva sistemski pristup, korištenje moderne tehnologije, znanje i posvećenost. Ove procedure imaju potencijal da negativno utiču na životnu sredinu i zdravlje ljudi putem direktnog zagađenja i izloženosti mnoštvu opasnih supstanci. Integritet životne sredine i zdravlje čovijeka može biti ozbiljno ugroženo samim prisustvom otpada.
Postoji sve više dokaza o zdravstvenim posljedicama izlaganja opasnim hemikalijama, posebno u vulnerabilnim fazama života, kao i opterećenja bolestima koje potiču iz ovih izlaganja. Naročito je zabrinjavajući sve veći broj dokaza koji opisuju sposobnosti hemikalija da utiču na radni razvoj ploda u prvim mjesecima života sa posljedicama koje imaju doživotni uticaj na zdravlje i rizik od bolesti.
Zdravstveni sektor predstavlja jedan od glavnih poslodavaca, korisnika resursa i proizvođača otpada. Poboljšanje usluga obezbeđivanjem održivosti životne sredine i smanjenje uticaja na životnu sredinu zdravstvenih sistema širom Evropskog regiona SZO predstavlja važan cilj i odgovornost država članica. Ka ispunjenju tog cilja neophodno je da zdravstveni sistemi procijene i poboljšaju svoj uticaj na životnu sredinu i efikasnost i korišćenje resursa, doprinoseći na taj način ciljevima globalnog ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene i jačanju njihove ukupne održivosti i otpornosti. Uzimajući sve navedeno u oblik, slogan „Naša planeta, naše zdravlje“ treba da bude snažan podsjetnik da je rješavanje mnogih od ovih pitanja izvan isključive nadležnosti zdravstvenog sektora i da će, kao posljedica toga, djelotvoran odgovor zahtijevati zajednički pristup i saradnju vladinog i nevladinog sektora, kao i cijelog društva.
