U organizaciji SOBNOR-a-bokeljskih opština i boračke organizacije Trebinje danas je obiježena 80. godišnjica od osnivanja Orjenskog partizanskog bataljona u Mokrom dolu na Vrbanju. Svečanosti su prisustvovali predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović sa saradnicima, delegacije opštinskih odbora SOBNORA, potomci Orjenaca i mještani Kruševica.
Orjenski partizanski bataljon tokom polugodišnjeg trajanja ostao je zapamćen i po organizovanosti, hrabrosti partizanskih boraca i dao veliki doprinos u NOB-u za Boku, Crnu Goru i tadašnju Jugoslaviju.
O požrtvovanju, hrabrosti i uspjesima ovog bataljona, govorio je potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović iz Kotora. On je naglasio da je 8. novembar važan za Boku Kotorsku i zaleđe, a obilježanjem se pokazuje poštovanje prema onima koji su stvarali slobodu i koji su borili za naše pravo na budućnost.
-Zato je obaveza naša da poštujemo prošlost, ali i da je povezujemo sa budućnošću. Pripadnici Orjenskog partizanskog bataljona nijesu bili osvajačka vojska, već su branili svoja ognjišta, porodice, tradiciju i državu i pronosili slavu predaka koji su kao i oni sami, ne žaleći živote, ugrađivali kosti u temelje slobode. Mi potomci boraca i poštovaoci njihove borbe, okupljeni danas ovdje, odajemo dužno poštovanje žrtvama ispred čijih imena stojimo i istovremeno ovim činom podsjećamo se na vrijeme okupacije i surovosti okupatora koji su raznim represijama pa čak i zvjerstvima htjeli da zastraše narod, da se ne uključuje u antifašističku borbu i u pomaganju ustanika, kazao je Borović.
Događaje koji su obiježili pripadnici OPB plaćeni su brojnim životima, teškim ranjavanjima i tamničenjem u zatvorima u Kotoru, na Mamuli i Prevlaci, kazao je Borović.
-Oni su pokazali da ni prosuti životi, ni ljute rane, ni tamnički život nijesu teški kao potlačenost u sopstvenoj zemlji. Ovakvim okupljanjima OBNOR-i Herceg Novog, Kotora, Budve, Tivta i Trebinja, kao i prestavnika drugih krajeva Crne Gore, sistematski rade na očuvanju tekovina revolucije i borbe protiv fašizma. Na ovaj način ispoljavamo poštovanje prema žrtvama koje su uzidali živote u slobodu. To ćemo nastaviti da radimo i u narednom periodu, jer je to naša sveta dužnost i obaveza, istakao je Borović.
Kako je istakao predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, životi i borbe koje su vodili borci Orjenskog bataljona opominju nas da “danas moramo biti složni i ujedinjeni, da moramo doprinijeti toleranciji i razumijevanju, na koncu – da mlađim generacijama moramo ukazati na značaj pobjede u Drugom svjetskom ratu i podnešene žrtve za slobodu”.
-Naši borci i preci zaslužili su da na pomen njihovih imena zastanemo i da se sa dubokim poštovanjem odnosimo prema njihovim djelima i odlukama koje su donijeli, a koje su vrlo često bile pitanje života ili smrti, naglasio je Otović.
Kako je kazao predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, rodoljubivo stanovništvo ovih područja i Boke je dalo ogroman doprinos stvaranju slobodarskih tradicija – uvijek su bili na strani patriotizma, slobode i pravde.
-Ostavili su nam u amanet antifašistička opredijeljenja i dužnost da ih ne prepuštamo zaboravu, već da ih prenosimo na nove generacije. Oni i još hiljade takvih drugova i drugarica postali su simboli slobodne Crne Gore, njene slave i časti. Zato antifašizam ostaje naš trajni i vjekovni put, moramo mladima pokazati zašto je antifašizam za njih i sve buduće generacije od životnog značaja i zašto je fašizam u bilo kojoj formi apsolutno neprihvatljiv, kazao je Radojević i dodao da je časni i viteški narod Boke i Crne Gore uvijek kroz istoriju bio primjer drugima, pogotovo u Drugom svjetkom radu i svim oslobodilačkim ratovima.
-Klanjamo se im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti, poručio je Radojević.
Radojević je na današnjoj svečanosti predsjedniku boračke organizacije iz Herceg Novog Đorđu Zlokoviću uručio Medalju borca – odlikovanje Saveza udruženja boraca NOR-a Srbije dr Đuru Musiću, za njegov dugogodišnji rad u boračkoj organizaciji, a koju dr Musić nije mogao danas primiti zbog zdravstvenih razloga.
U ime mještana Kruševica govorio je dr Milan Milanović kao i predstavnici SOBNOR-a Herceg Novi Milan Vajagić i Đorđe Zloković.
ISTORIJAT ORJENSKOG PARTIZANSKOG BATALJONA
Orjenski bataljon osnovan je u noći između 8. i 9. novembra 1941. godine u Mokrom dolu na Vrbanju u kući Jovana Vavića, a rasformiran je 28. maja 1942. godine u Slanom kod Trebinja. Imao je oko 660 boraca, spremnih da živote polože za oslobođenje.
Orjenski bataljon je pokazao da je bio velika snaga kad se brani rodna gruda, rekao je Ljubenko Borović. Potpredsjednik SOBNORA Crne Gore, a pobunu i otpor Bokelja i naroda Boke uporedio sa svenarodnim ustankom 13. jula 1941. godine koje je ondašnja svjetska javnost ocjenila kao fenomen Drugog svjetskog rata kao “uzlet u nebo“.
-Taj herojski i dostojstveni „uzlet u nebo“ pokazali su i dokazali Bokelji i Orjenci svrstani u OPB. Odluku o formiranju donio je OK KPJ Nikšić. Za komadanta određen je Mirko Matković, poručnik jugoslovenske vojske i član KPJ. Za njegovog zamjenika imenovan je Gligorije-Gligo Mandić, mornarički podoficir jugoslovenske vojske i član KPJ, kasnije obojica proglašeni za narodne heroje. Za političkog komesara imenovan je Nikola Đurković, sekretar MK KPJ-a za Herceg Novi. Za njegovog zamjenika postavljen je Simo Tomašević, zemljoradnik iz Kruševica i član KPJ. Orjenski bataljon činile su četiri partizanske čete sa 14 vodova.R ukovodstvo bataljona bilo je smješteno u rejonu Plačevina-Tomaševići u Kruševicama i komandovali počinjenim jedinicama i borbenim dejstvima i uspješno branuili slobodnu teritoriju do povlačenja i rasformiranja bataljona krajem maja 1942. godine.
Krajem januara 1942. godine, odlukom štaba Orjenskog bataljona izmjenjena je njegova formacijska struktura, pa je i rejonski obuhvat podijeljen na dva sektora -Kruševačko-Mokrinjski sa komadantom Lukom Matkovićem i komesarom Obradom Miloševićem, i Krivošijsko-Ubaljski sektor sa komadantom Stojadinom Soldatovićem, oficirom BJV i komesarom Savom Ilićem. Sektori su podijeljeni na četiri podsektora.
Pri donošenju odluka o formiranju sektora i podsektora pri štabu bataljona formiran je Omladinski zaštitni vod jačine 25 boraca. Za komadira voda postavljen je Rade Radojković, a za zamjenika Maksim Rašević. Krajem marta 1942. g na vojno političkom savjetovanju u Osječenici, izvršena je reorganuizacija OPB i formirana su od jednog, dva bataljona sa po tri partizanske čete.
Za komadanta izdvojenog bataljona “Udarni orjenski bataljon” određen je Stojadin Soldatović, a za političkog komesara Savo Ilić, čije je sjedište bilo u Brezovom Dolu-Krivošije.
Za komadanta drugog Orjenskog bataljona postavljen je Nikola Vukasović, bivši jugoslovenski oficir, a za političkog komesara Nikola Đurković. Sjedište ovog štaba bilo je u Kruševicama i na Vrbanju. Ovakva organizacija ostala je sve do odstupanja i rasformiranja bataljona krajem maja 1942. godine.
Orjenski partizanski bataljon je u toku šestomjesečnog borbenog djelovanja od novemra 1941. do maja 1942. godine izvojevao 14 velikih pobjeda u direktnim borbenim okršajima sa italijanskim okupatorom, uspješno branio slobodnu teritoriju u zaleđu Boke Kotorske i držao front dužine preko 30 km. Jedinice Orjenskog bataljona izvele su 27 manjih ili većih akcija i diverzija na okupatorske objekte u njihovoj pozadini. U navedenim borbenim akcijama i diverzijama nanijeti su neprijatelju gubici, izbačeno je iz stroja oko 1600 neprijateljskih oficira i vojnika, uz vlastite gubitke – 26 poginulih, 22 lakše ili teže ranjenih i jednog nestalog borca. Bataljon je uživao masovnu podršku naroda na oslobođenoj i neoslobođenoj teritoriji.
Iako mogostruko brojčano jači i tehnički superiorniji okupator, nije mogao ugušiti OPB. Zbog toga je bolno odjeknula vijest među borcima i stanovnicima o rasformiranju bataljona 28. maja 1942. godine.
Ovoj slavnoj partizanskoj jedinici su sa svih strana stizala priznanja i pohvale i ocjena svih poznavalaca NOB-a da je Orjenski partizanski bataljon u organizacionom smislu i po borbenoj osposobljenosti, jedan od najboljih partizanskih jedinica Crne Gore.
