Sa Okruglog stola koji je danas, u organizaciji Savjeta NVO Boke Kotorske u saradnji sa hercegnovskim OBNOR-om, organizovan na temu “Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske”, poslata je poruka da se pitanje rta Oštro i Prevlake ne smije tretirati kao usputna prepreka na putu ka EU, već kao prvorazredno državno pitanje. Učesnici od nadležnih državnih organa zahtijevaju odgovoran i državnički pristup koji će zaštititi teritorijalni integritet Crne Gore, uz snažnu podršku stručne javnosti i lokalne zajednice Boke Kotorske.
Organizatore i učesnike okruglog stola, u ime domaćina i pokrovitelja događaja, pozdravio je potpredsjednik Opštine Ivan Otović koji je kazao da je izuzetno značajno da se baš u Herceg Novom govori o ovom, kako je rekao prije svega, “političkom pitanju koje može da oblikuje kako budućnost naše opštine, tako i Crne Gore”. Pitanje granica, po riječima Otovića, temelj je države oko kojeg se mora postići nacionalni konsenzus.
-Mi imamo obavezu da štitimo ono što smatramo da je naš interes. Nažalost, u društvu poput našega, gdje postoje podjele, koje traju već decenijama, mi ne možemo da se okupimo oko nečega što bi mogli nazvati zajedničkim nacionalnim interesom jer mnoge stvari u crnogorskom društvu nisu još definisane. Pitanja poput ovoga mislim da mogu da ujedine veliki broj građana Boke Kotorske i Crne Gore. Posebno je značajno da se čuje i riječ nevladinoga sektora, jer oni mogu i moraju da utiču na donosioce odluka, kazao je Otović.
Kako je rekao, uprkos tome što se o pitanju Prevlake neće odlučivati na lokalnom nivou obaveza i lokalnih samouprava je da se aktivnije uključe u rješavanje ovakvih pitanja.
-Znamo da ovu situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora mnogi žele da iskoriste kako bi ucjenjivali, ali mi moramo pokazati da posjedujemo i državničko znanje i državničku mudrost, bez obzira na sve otežavajuće okolnosti koje postoje, kako u crnogorskom društvu, tako i u, da kažem, policentričnoj i raznorodnoj političkoj sceni u Crnoj Gori. Znači, i akademska javnost i nevladin sektor i donosioci odluka ovdje moraju da daju svoj doprinos. Potrebno je naći minimum zajedničkoga djelovanja, jer kad se utvrde granice, znamo svi koliko se one teško mijenjaju. Pogotovo danas u ujedinjenoj Evropi. A ako je ko patio zbog prekrajanja i nepravednih granica, to je naš narod. Treba izvlačiti pouke iz prošlih vremena. Treba biti proaktivan. Ne treba pristajati na sve, ali treba biti i pripremljen, rekao je Otović i zaključio da “pitanje Prevlake nije nešto što treba da gura jedan politički entitet, jer i to je ono što čini jedno društvo društvom, jedan narod narodom”.
Po riječima predsjednika Savjeta NVO Boke, Mašana Ercegovića, skup je iniciran “kao odgovor na imperativne zahtjeve Republike Hrvatske koji su se intenzivirali nakon davanja saglasnosti na zatvaranje poglavlja 31 krajem 2024. godine”. Smatra da su ovi zahtjevi, koji se tiču strateških pitanja državne granice i teritorija, posebno opterećujući za stanovnike Boke Kotorske. Ercegović je kazao da postoji opravdana zabrinutost zbog „netransparentnih“ pregovora koji se odvijaju „ispod radara“ javnosti, dok se istovremeno u medijima plasiraju informacije da su razgovori na dobrom putu, što, kako kaže, sugeriše na moguće kompromise na štetu državnog integriteta.
-Ovi zahtjevi ne predstavljaju bilo kakve reforme determinisane pristupnim pregovorima naše države s Evropskom unijom, koje treba usvojiti i implementirati, kako često čujemo u našem društvu, kako bi ispunili uslove za pristupanje u članstvo Evropske unije. Na našu žalost, kasnija dešavanja su potvrdila sva naša predviđanja i stavove, što potvrđuje i problematika kojom će se baviti i današnji skup, odnosno okrugli sto. Polazeći od ovih stavova, smatramo da je tema današnjeg skupa Status Rta Oštro i razgraničenje na poluostrvu Prevlaka najvažnije aktuelno političko pitanje od državnog značaja u našoj zemlji, da ne može biti posmatrano kao kratkoročni problem u pristupanju u članstvo Evropske unije, već kao državno pitanje od istorijskog značaja, rekao je Ercegović.
Profesor dr Žarko Leković se u izlaganju osvrnuo na stratešku važnost poluostrva Prevlaka iz perspektive Hrvatske i Crne Gore, odnosno na prava dvije države na teritorijalni integritet i potrebe za nesmetanim pristupom otvorenom moru.
-Sa hrvatske tačke gledišta, Prevlaka je pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Gubitak Prevlake značio bi da Hrvatska gubi kontrolu nad najjužnijom tačkom svoje obale. Za Crnu Goru geografija je ovdje vrlo jasna… Ulaz u Boku Kotorsku je širok jedva par kilometara. Ako Hrvatska posjeduje Rt Oštro, zapadna strana ulaza, i proglasi svoje teritorijalno more od 12 nautičkih milja ka otvorenom moru, Crna Gora se suočava s rizikom da njeni brodovi odmah po izlasku iz Boke ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Za Crnu Goru je ovo pitanje slobodne plovidbe i ekonomske bezbijednosti, kazao je Leković.
Profesor dr Milan Milanović u fokus izlaganja je stavio Dejtonski sporazum i tok pregovora koji su se vodili neposredno nakon toga a o kojima se, kako je rekao, vrlo malo govori.
Kako je rekao pregovori o Prevlaci i razmjeni teritorija tokom 1996. godine predstavljali su pokušaj finalizacije dejtonskih principa kroz direktne teritorijalne kompenzacije. Srž pregovora činio je nepotpisani sporazum o načelima razmjene teritorija koji je definisao tri strateška pravca djelovanja. Prvi pravac podrazumjevao je ustupanje djelova zaleđa Dubrovnika (iz sastava Federacije BiH i Republike Srpske) Republici Hrvatskoj. Drugi pravac se odnosio na omogućavanje izlaza Republike Srpske na more kroz dogovoreni teritorijalni pojas koji bi ustupila Hrvatska. Treći ključni element bila je razmjena teritorije Prevlake (područje Rta Oštro) između Republike Srpske i Crne Gore, uz saglasnost Bosne i Hercegovine. Slobodan Milošević je insistirao na tome da je ovakva razmjena „logično i obostrano korisno rešenje“, dok je Franjo Tuđman primarno težio demilitarizaciji i slobodi plovidbe, ne isključujući dalji dijalog o teritorijalnim korekcijama.
– Pominjanje diplomatskih i državničkih dogovora iz Dejtona i danas poslije trideset godina vezano za neostvareno, pravedno i trajno razgraničenje na Prevlaci i na kopnu i na moru ima smisla utoliko što pokazuje sve probleme koji nedvosmisleno proističu iz geostrateških interesa velikih sila koje se lome preko leđa malih. U konkretnom slučaju čak i dogovorena razmjena teritorija, kao izgledno i za sve strane prihvatljivo rješenje, propada kada kada glavna sila od toga odustane. Strateško rješenje iz Dajtona iz 1995. je zamijenjeno privremenim potpisivanjem Protokola Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske o privremenom režimu uz južnu granicu 2002. godine, rekao je Milanović.
Prevlaka, odnosno RT Oštro, kaže Milanović, i u Dejtonu i kasnije je označeno kao sporna teritorija.
-I pošto očigledno Dejton, dejtonski koncept zbog interesa velikih sila nije uspio, iako je predlagan od strane nespornih političkih autoriteta s naše strane, a imajući u vidu i katastarske i vlasničke i demografske i sudske i upravne i vojne i privredne i pomorske i komunikacione i druge dokumente, kao naravno, i ekspertske međunarodno pravne i druge analize i iskustva kao istorijski utemeljena saznanja o proizvoljnost dejtonskih granica, mislim da zbog svega toga aktuelne vlasti Crne Gore danas ni ubuduće u međudržavnom razgraničenju ne smiju odustati od svojih vitalnih državnih i narodnih interesa, niti podleći bilo čijim jeftinim obećanjima ili pak nedobronamjernim savjetima i ucjenama, zaključio je Milanović.
Predstavnik Matice Boke Drago Šerović podsjetio je na aktivnosti koje su Opština Herceg Novi i ova NVO vodili tokom pregovora o Prevlaci 2002. godine, ističući da je lokalna zajednica insistirala da bude uključena u proces i da se ovo pitanje ne rješava na štetu Boke i Crne Gore. On je podsjetio da su zahvaljujući Matici Boke članovi tadašnje Savezne vlade došli u Herceg Novi da im daju izvještaj o pitanju Prevlake.
-Tada su nas obavijestili da je za sva neriješena pitanja sa Republikom Hrvatskom zadužena Ekspertska komisija sastavljena od članova savezne administracije i članova Vlade Crne Gore. Ekspertska komisija je po pitanju Prevlake imala dva sastanka sa odgovarajućom komisijom Republike Hrvatske. Na prvom sastanku su dogovorena protokolarna pitanja i utvrđena dinamika rada, a na drugom je svaka strana iznijela svoj predlog rješenja. Treći sastanak je planiran u avgustu, kada bi svaka strana dokumentovala svoje predloge rješenja. Toj Ekspertskoj komisiji su predata sva dokumenta u vezi Prevlake kojim je raspolagala Opština Herceg Novi. U direktnom razgovoru istaknute su sve posljedice eventualnog nepravičnog rješenja za Boku, Crnu Goru i Saveznu Republiku Jugoslaviju i zahtijevano je da se pitanje Prevlake ne rješava u paketu sa ostalim spornim pitanjima, jer Prevlaka ne može biti stvar trgovine. Takođe, zahtijevano je da opština Herceg Novi bude u stalnom kontaktu sa članovima komisije. Pitanje Prevlake je raspravljano i na 15. sjednici Skupštine opštine održanoj 17.06.2002. godine, gdje je predsjednik Đuro Ćetković detaljno informisao odbornike o svim dobijenim informacijama od članova ekspertske komisije. Šestog septembra u opštini je izrađena i distribuirana informacija o osnovama za rješavanje razgraničenja Savezne Republike Jugoslavije sa Hrvatskom u zoni Prevlake, u kojoj je sadržana analiza dokumenata mletačkog i austro-ugarskog perioda, perioda Kraljevine Jugoslavije i Federativne Republike Jugoslavije, kazao je Šerović, ističući da su izradi ovog dokumenta umnogome doprinijeli članovi Matice Boke, poput pukovnika Miroslava Telebaka, doktora Ilije Pavlovića i drugih.
On je podsjetio i da je Protokol iz decembra 2002. godine uspostavio privremeni režim na tom području, naglašavajući da je njime bilo precizirano da se „ni na koji način ne prejudicira razgraničenje između dvije države.
„Prevlaka ne može biti stvar trgovine“, poručio je Šerović, ističući da je interesovanje građana za ovo pitanje tada bilo ogromno i da je Herceg Novi aktivno učestvovao u praćenju pregovora i sprovođenja postignutih dogovora.
Profesor međunarodnog prava Branko Rakić ocijenio je da pitanje Prevlake nije riješeno Protokolom iz 2002. godine, već da je njime uspostavljen privremeni režim koji ne prejudicira konačno razgraničenje između Crne Gore i Hrvatske. Govoreći o evropskim integracijama, upozorio je da članstvo u Evropskoj uniji nije pravo koje se automatski stiče ispunjavanjem uslova, jer svaka država članica može blokirati prijem kandidata.
-Protokol iz 2002. godine predstavlja privremeno rješenje koje ne prejudicira konačno rješenje. Ako dođe do ponovnog pregovaranja o trajnom režimu, treba da se vratimo na tačku gdje su pregovori stali u trenutku kada je uveden privremeni režim, kazao je Rakić.
On smatra da je Prevlaka sa bezbjednosnog aspekta od mnogo većeg značaja za Crnu Goru nego za Hrvatsku, te da bi buduće pregovore trebalo voditi oslanjajući se na ranije pregovaračke pozicije i dokumenta koja, prema njegovom tumačenju, idu u prilog crnogorskim zahtjevima.
-Činjenica da nikakva delimitacija u spornom regionu nikada nije bila sprovedena u istoriji, dokazuje da tvrdnja Republike Hrvatske da Savezna Republika Jugoslavija želi da promijeni međunarodno prepoznate granice, nije tačna. Savezna Republika Jugoslavija želi samo da uspostavi međusobnu, međudržavnu granicu sa Republikom Hrvatskom u južnom sektoru, na osnovu međunarodnog prava i na osnovu principa jednakosti, zato što je to obaveza dvije države od međunarodnog značaja. Dalje, činjenica da se pitanje Prevlake smatra spornim u Savjetu bezbjednosti, pod agendom “situacije u Hrvatskoj”, je rezultat inercije stvorene specifičnim uslovima u kojima je posmatračka vojna misija Ujedinjenih nacija na Prevlaci formirana kao nezavisna misija, tako da to ne može da bude od pravnog i političkog značaja, poručio je profesor Rakić.
Na okruglom stolu je pročitan referat admirala Boška Antića, koji nije mogao da prisustvuje, i koji je između ostalog naglasio da danas, sa vojnog stanovišta, sama Prevlaka kao objekat, predstavlja ključ odbrane Boke Kotorske, jer se sa njega kontroliše ne samo ulaz u Bokokotorski zaliv nego i teritorijalno more u njegovom širem zahvatu.
-Ona kao odbrambeni objekat ne predstavlja nikakvu opasnost za Republiku Hrvatsku, ne ugrožava plovidbu u međunarodnim vodama i zbog toga nema razloga da ne pripadne Crnoj Gori, čiji je prirodni dio, saopštio je Antić.
Učesnici okruglog stola su jasno naglasili da zahtjevi Hrvatske nisu dio reformi determinisanih pristupnim pregovorima s EU, već predstavljaju autentičan državni interes susjedne države proizašao iz disolucije bivše SFRJ. Istaknuto je da bilateralni odnosi ne bi smjeli uticati na status buduće članice, pozivajući se na ranije primjere poput spora oko Piranskog zaliva između Hrvatske i Slovenije.
U zaključcima okruglog stola učesnici su istakli da je zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i državnog dostojanstva Crne Gore vrhovni prioritet svake vlasti, te da pitanje razgraničenja sa Republikom Hrvatskom, uključujući status rta Oštro i Prevlake, predstavlja ključno državno i bezbjednosno pitanje.
Ocijenjeno je da u istorijskom i međunarodno-pravnom kontekstu Crna Gora i Boka Kotorska nisu uvijek imale ravnopravan tretman u procesima razgraničenja, uključujući i period disolucije bivše SFRJ, pri čemu se posebno osporavaju pravni efekti tumačenja Badinterove komisije u dijelu koji se odnosi na republičke granice.
Učesnici su naglasili da se aktuelni privremeni režim na Prevlaci, uspostavljen Protokolom iz 2002. godine, ne može smatrati konačnim rješenjem i da eventualno trajno razgraničenje mora biti rezultat dogovora koji ne dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost Crne Gore.
Zaključeno je da se, u slučaju izostanka pravičnog rješenja u bilateralnim pregovorima, treba zadržati postojeći privremeni režim, uz protivljenje prenošenju spora na međunarodnu arbitražu ili sudske instance.
Takođe je istaknuto da Boka Kotorska treba da ima institucionalno učešće u državnim tijelima koja se bave pitanjem razgraničenja, s obzirom na direktan značaj koji ovo pitanje ima za lokalnu zajednicu.
U diskusiji su danas osim najavljenih govornika okruglog stola učestvovali i građani: Miloš Vukčević, Miroslav Telebak, Olivera Doklestić, Perica Đaković…
