Pomorci u Crnoj Gori iako su od prošle godine na „bijeloj listi“ Međunarodne asocijacije pomoraca, još uvijek nemaju riješen status na način kako je to predviđeno zakonima i nedavno u EU za Crnu Goru pozitivno ocijenjenim IBAR (IBAR) propisima.
Kapetan duge plovidbe, Nenad Lazović, pomorac sa velikim iskustvom i znanjem, postavio je temelje Pomorskog trening centra u Bijeloj na ideji o stalnom obrazovanju i unapređenju obrazovanja pomoraca. Prateći razvoj tehnologije, unapređuje obrazovanje idejama i praktičnim rješenjima u obrazovanju pomoraca.
-Ono što je pomorska privreda stalno potencirala je to da će u Evropi, biti sve veća potražnja za kvalifikovanim pomorskim kadrovima. Nažalost Crna Gora nema odgovor za to. Druge nacije su preuzele ta mjesta, odnosno, mjesta za koje su potrebne dodatne kvalifikacije, bolje plaćene, preuzele su u značajnoj mjeri, zemlje istočne Evropa, Rumunija, Bugarska, Poljska, republike bivšeg Sovjetskog Saveza, uprkos svih sankcija, koje su primjenjene na RF.
Činjenično stanje je da u jednoj grani odsjeka palube, postoji hiperprodukcija kadrova, dok je manje strojara, elektroničara i drugih pomorskih profesija.
– Nema ni minimalni broj ljudi koji će zadovoljiti potrebe jedne nacionalne kompanije. Jedva pokrivamo te potrebe. Vlada je donijela akt koji se odnosi se na agenturu brodova. Moj veliki žal da se dio koji se odnosi na posredovanje zapošljavanja niti je primjenjen, niti se nalazi u praksi. Ovaj resor nikada nije ni dobio šansu da priča o svojim problemima, rješenjima, potrebama sa menadžmentom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, objašnjava Lazović.
Lazović ističe, da je vrlo važno da se pitanje bezbjednost na moru sistemski riješava:
– Ne može se očekivati od jednog tijela pomorske sigurnosti, koji posjeduje dio opreme da u potpunosti obavlja nešto sistemski nije riješeno. Uzmimo Boku Kotorsku, ako sistemski nije riješeno pitanje bezbjednosti u saobraćaju, sa velikim brojem plovila, bez reda i nadzora, onda samo sreća spasava da se ne dešavaju nezgode, upozorio je Lazović.
On podsjeća da samo na području Herceg Novog imamo dvije luke, tri marine, dvije respektabilne agencije za zapošljavanje pomoraca, koje apsolutno nise stavljene u jedan sistem.
– Mi smo sa treningom i obukama izašli sa crnogorskog tržišta, iz razloga što smo ustnovili da ne bismo mogli napredovati, ne znamo kuda ide industrija i šta traži. Mi smo i prošle godine u Bijeloj imali 1 860 polaznika, kroz različite module, od kojih je 96 odsto bilo van granica Crne Gore. Tokom prošle godine najveći broj regulativa o obukama pomorcima su bitno promijenjene. Obuka mora biti prilagođena polazniku, njihovo trenutno poznavanje vještina i znanja i obezbijediti da se nadogradi nedostajući dio. Istovremeno, imamo pravilnike koji to ne prate, što znači da naša obuka stagnira, ne prati trendove. Ad hok rješenja nisu dobra. Agencije za posredovanje za zapošljavanje pomoraca u više navrata su na to indicirale…Danas još uvijek nismo stavili u primjenu registar pomoraca. Dugo vremena smo pričali o tzv. SID (Simens ID karta) za digitalnu registraciju, koju smo na kraju izbacili. Mi smo pričali da to nije dobro rješenje, nije sistemsko rješenje. Mi smo jedina zemlja, koja pomorsku knjižicu, izdaje ručno, sa tzv. hend (hand) upisom, imena prezimena i broja, iako je SID upravo bio utemeljenje i zahtjev za biometrijskom legitimacijom. Stalo smo davali primjedbe. Danas i Bosna i Hercegovina, ima taj dokument, objedinila je pomorsku knjižicu i SID, sa svojih par stotina pomoraca. A mi, koji smo sve manje pomorska, a sve više primorska zemlja, to nismo uspjeli kroz naše zakonodavstvo da sprovedemo. Zašto se bježi od sistemskog rješenja?
Zato što je MC nalaz prošlogodišnji, nam je jasno ukazao gdje se nalazimo. Naši pomorci nisu prošli minimum obuke, svakim danom se sve više raslojavamo. Treba sinergijsko djelovanje da se pokaže šta ko od nas treba raditi i pokazati se kao administracija, koja bi bila ispred svih, ali iz nekog razloga, to godinama ne uspjevamo, ocijenio je Lazović.
Biometrijske pomorske knjižice koje od 2006. godine propisuje Međunarodna pomorska konvencija MLC (Maritime Labour Convention), još nisu primjenjene, što je, kako kapetan Lazović ocjenjuje, dokaz da se nesistemski djeluje u pomorskoj industriji, koja bi trebalo da bude u interaktivnoj vezi sa obrazovanjem iz ove oblasti.
U okviru aktivnosti na donošenju Strategije razvoja pomorstva predviđena je zaštita interesa i prava pomoraca, u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, obezbjeđivanje što bolje i kvalitetnije ponude za zapošljavanje pomoraca a u skladu sa važećim propisima i standardima, promocija pomorskog zanimanja i smanjenje nezaposlenosti pomoraca i razvoj čitave pomorske industrije Crne Gore.
