Povodom 210 godina od usvajanja Deklaracije o ujedinjenju Boke i Crne Gore i 175 godina od održavanja Narodne skupštine Bokelja u Prčanju, u organizaciji Matice Boke i Saveza Srba iz Crne Gore – Beograd, u Kotoru se ovog vikenda održava naučni skup “Boka u ogledalu istorijskog nasljeđa”.
Na otvaranju skupa u palati “Bizanti” predsjednik Naučnog odbora, akademik Slavenko Terzić, kazao je da u kontekstu evropskog političkog ambijenta krajem 18. i u prvoj polovini 19. vijeka nije moguće razumijeti ni politički, ni kulturno-vjerski život Boke.
-Za samo 17 godina, od 1797. do 1814, Boka je promijenila pet gospodara i pet njihovih uprava. Suočena sa teškim političko-ratnim iskušenjima od mira u Kampoformiju do Bečkog kongresa, Boka je u periodu Svete alijanse od 1815. do 1848, živjela bez ratnih potresa, ali pod austrijskom upravom imala je nova politička, privredna i kulturno-religiozna iskušenja. Svijest o sebi i svojoj samosvojnosti, Boka je tokom prve polovine 19. vijeka najjasnije izrazila kroz dva istorijska događaja – skupštinama u Dobroti i Prčanju. Odgovor Velike narodne skupštine u Prčanju hrvatsko-slavonskom saboru u Zagrebu, pisan ćirilicom, potpisan italijanskim, koga su Bokelji smatrali diplomatskim jezikom, je nesumnjivo izraz političke zrelosti i dalekovidosti tadašnje generacije Bokelja, i u izvjesnom smislu prekretnica u živoj političkoj borbi koja će trajati u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka, poručio je Terzić.
Dodao je da su godišnjice i prilika da se dublje naučno, u širem društvenom i kulturnom kontekstu, osvijetli bogata, ali i vrlo složena istorija Boke, politički život, društvo, kultura, privreda, raznovrsno kulturno i duhovno nasljeđe nastalo kao rezultat viševjekovnih vjersko-kulturnih i civilizacijskih uticaja.
-To nasljeđe je vrlo slojevito i nosi u sebi bogat unutrašnji svijet stanovnika ovog podneblja. Ma koliko da je prošlost Boke vjekovima, a naročito u posljednjih nešto više od dva vijeka, puna potresa i preokreta, ponekad haosa društvenih strujanja i istorijskih kataklizmi, kroz nju se ipak u kontinuitetu provlači svijetla nit njegovanja sopstvenog srpskog identiteta i svojevrsne kulturne samouvjerenosti, ocjenio je Terzić.
Predsjednik Matice Boke Mirko Mustur je istakao da osvjetljavanje istorije našeg prostora nije nimalo lagan posao, iako su podaci o događajima vezani za naš prostor smješteni u arhivima Venecije, Beča, Dubrovnika, Zagreba, Beograda, gradova Boke, manastira i ordinijata, a sigurno i po nekim privatnim zbirkama.
-Da bi se uspješno objasnili, treba ih pronaći, ali i osvjetliti u kontekstu vremena u kome su se događali. Boka je uvijek, pored svojih, reagovala i na evropske događaje. I ova dva događaja vezana za 19. vijek predstavljaju reakcije na raspad Napoleonovog carstva i ratovanje u ovom kraju, ili revolucionarne pokrete koji su potresali Evropu, prije svega Austriju.
Pored istorijskog, potrebno je dodatno osvijetliti i druge aspekte dinamičnog života Boke u proteklim vijekovima, kroz kulturu, vjeru, migracione i ekonomske procese. Posebno u pomorstvu, različitosti krajeva Boke, običaja, nasljeđa i načina života, ali uvijek jednog skladnog zajedničkog života, koji je uvažavao nacionalne i vjerske različitosti i usmjeravao nas jedne na druge u najboljem smislu. To je jedna od najvažnijih tekovina prepoznatljivosti naše Boke i kroz sva teška vremena, moramo je čuvati i danas, poručio je Mustur.
Ovaj skup obuhvata različite tematike, koje doprinese razumijevanju prošlosti i svih aktuelnosti današnjice ali je i dobra polazna osnova za neke nove, tematski uže naučne skupove, kazao je Mustur. Istakao je da im je obaveza, da svu građu, naučne radove i elaboracije iz navedenih oblasti publikuju, te da će u Matici Boke naći, kao i do sada, u tomepouzdanog partnera.
Glumac Lazar Nikolić pročitao je Deklaraciju o ujedinjenju Boke sa Crnom Gorom i odgovor Narodne skupštine Bokelja Hrvatsko – slavonskom saboru u Zagrebu, a nastupio je i vokalni solista Dušan Tadić .
Među 20 učesnika naučnog skupa iz Boke, Nikšića, Podgorice i Beograda, su i hercegnovski književnici i publicisti: dr Milan Milanović, Nebojša Rašo, Dragana Radojičić, Olivera Doklesić, Nikola Malović i Goran Komar.
Skup je podjeljen u tri sesije a događaj u Kotoru će nastojati da posebno obasja nekoliko neupitnih istorijskih karakteristika Bokelja – državotvornost, samoupravnost i identitet.
