Zbog višedecenijskog nelegalnog iskopavanja šljunka iz korita rijeke Morače, došlo je do pada izdašnosti izvorišta, sa 2 600 litara u sekundi, od puštanja u rad Regionalnog sistema vodosnabdijevanja (2010. godine) što je u 2021. i 2022. godini smanjilo dotok na svega 265 l/s, kazali su za RTHN iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.
– Regionalni vodovod Crnogorsko primorje pozdravlja akciju koju sprovodi Vlada Crne Gore i Nacionalni savjet za bezbjednost, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, uz podršku MUP-a, Uprave policije i Vojske Crne Gore u cilju sprječavanja dalje devastacije korita rijeke Morače. Iskazana je odlučnost Vlade Crne Gore, da se konačno stane na put nelegalnoj eksploataciji šljunka i pijeska iz korita rijeke Morače, odnosno, svim nelegalnim privrednim aktivnostima. Mjere, koje se sprovode ovih dana, već daju konkretne rezultate. Ovo je samo početak dugoročnog procesa sanacije šteta, koje su nanesene koritu rijeke Morače i izvorištu, kojima je ne samo ugrožen Regionalni vodovod, nego i čitavo Crnogorsko primorje, turizam, država i budžet, saopšteno je iz ove kompanije.
Podsjećamo, da je Opština Herceg Novi prošle godine priključena na regionalni vodovodni sistem Crnogorsko primorje, čime su stvoreni uslovi za isporuku 200 l/s vode za područje hercegnovske rivijere, i to 130 l/s od Svete Neđelje do Zelenike, i dodatnih 70 l/s za dio poluostrva Luštica.
Na novinarska pitanja, koje smo proslijedili predsjedniku Odbora direktora Regionalnog Vodovoda Zoranu Lakušiću dobili smo odgovore:
U kolikoj mjeri se smanjio dotok vode sa tog izvorišta i koliko je određeno da se distribuira vode do krajnjih potrošača u opštinama Crnogorskog primorja?
-Od puštanja u rad Regionalnog vodovodnog sistema (2010. godine) primjetan je trend pada izdašnosti izvorišta ,,Bolje Sestre“ sa koga se napaja Regionalni sistem vodosnabdijevanja, odnosno, snabdijeva vodom Crnogorsko primorje. O ozbiljnosti ovog problema dovoljno govori podatak da je došlo do desetorostrukog pada izdašnosti izvorišta, odnosno sa 2 600 l/s u 2007. na 265 l/s u 2021 i 2022. godini. Regionalni vodovod zabrinjava godišnji trend pada izdašnosti izvorišta od 50-60 l/s. Nažalost, zbog takvog trenda pada izdašnosti, na koji je Regionalni vodovod godinama upozoravao, prijeti ozbiljna opasnost da se izvorište Bolje sestre, kao takvo trajno izgubi, jednom riječju vodoizvorište je na izdisaju.
I pored trenda pada izdašnosti izvorišta Regionalni vodovod je tokom proteklih 12 godina, bio na visini izuzetno odgovornih zadatka, koje mu je društvo povjerilo te je i pored brojnih problema na koje je nailazio u svom radu, Crnogorskom primorju obezbijedio nedostajuće količine vode izuzetnog kvaliteta. U 2023. godini planom je predviđeno da se Crnogorskom primorju distribuira 8.300.000 metara kubnih vode.
Zajedno sa nadležnim institucijama preduzeli ste mjere zaštite u cilju obezbjeđenja izvorišta i sistema vodosnabdijevanja. Da li je sa sadašnjim stanjem izvorišta ugrožena osnovna djelatnost Regionalnog vodovoda?
– Pored uspješnog sprovođenja mjera na zaštiti prve zone sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre, Regionalni vodovod je u granicama svojih mogućnosti činio i čini sve da se sprovode mjere zaštite i u ostale dvije zone. Uputio je preko 500 dopisa upozorenja i prijava za nekontrolisanu eksploataciju pijeska nadležnim institucijama (Upravi, odnosno Direkciji za inspekcijske poslove, Upravi za vode, Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvu turizma i održivog razvoja, odnosno Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore , Nacionalnim parkovima Crne Gore…). Urava za vode svojim rješenjem 2008. godine utvrdila tri sanitarne zone zaštite izvorišta. U skladu sa ovim rješenjem zabranjena je svaka privredna aktivnost u sanitarnim zonama zaštite. Nažalost, nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska se vrši duži period (preko 15 godina) a da nikada nije spriječena od strane nadležnih državnih organa i institucija. Upravo oni, odnosno ljudi koji su se nalazili ili se nalaze na njihovom čelu snose punu odgovornost za jedno takvo stanje…Sve naučne analize i studije pokazale su da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, imaju nelegalna eksploatacija pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i priobalnog područja u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta, kao i nedovoljno stručno sprovođenje regulacije korita rijeke Morače. Elaborati o zaštiti životne sredine su jasno istakli da se ,,spuštanje“ dna korita rijeke Morače ne smije vršiti ispod 10 mnv, a ono je već ,,spušteno“ na samo 2,5 mnv. Navedene aktivnosti su devastirale korito i priobalno područje rijeke Morače, čime je pokrenut, odnosno ubrzan trajni prirodni proces erozije izvorišta. Da bi se prirodnim putem sanirala devastacija ovog područja neophodno je minimum 100-120 godina.
Da je eksploatacija šljunka osnovni uzrok pada izdašnosti izvorišta ,,Bolje Sestre“ pokazalaje i studija ,,Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta Bolje Sestre“, koju je uradio ,,Geoprojekt“ DOO, koja je finansirana iz sredstava IPA INTERREG CBC IT-AL-MNE programa, čiji su rezultati prezentovani na Okruglom stolu. „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“, koji je održan 26. oktobra 2022. godine u organizaciji Regionalnog vodovoda. Ovom događaju prisustvovali su predstavnici najznačajnijih državnih institucija, lokalnih samouprava i vodovodnih društava na Crnogorskom primorju, članovi stručne, akademske zajednice, pripadnici nevladinog sektora, te predstavnici medija. Zaključci Okruglog stola, koji su jednoglasno prihvaćeni od strane svih učesnika ovog skupa, su postali smjernica za preduzimanje daljih mjera i aktivnosti od strane svih nadležnih subjekata pravcu realizacije predloženih mjera i aktivnosti u okviru navedene Studije, odnosno u pravcu zaustavljanje daljeg trenda pada kao i povećanja izdašnosti izvorišta, kao i za obezbjeđenje dodatnih količina vode Crnogorskom primorju. Kao takvi su, između ostali, bili razlog za donošenje zabrane privredne aktivnosti Montenegro Petrolu od strane Osnovnog suda u Podgorici.
Zaključcima je jasno naznačeno je, da bi se zaustavio dalji trend pada izdašnosti i pristupilo sprovođenju mjera za obezbjeđivanje dodatne količine vode neophodno hitno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Morače, tako u njenom priobalnom dijelu, odnosno u drugoj zoni zaštite vodoizvorišta. Potrebno je zaustaviti i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače i preduzeti hitne mjere kako bi se izvršila njegova sanacija, i to tako što će se snimiti stanje korita Morače u ugroženoj zoni i preduzeti hitne mjere na sanaciji najvećih neravnina i udubljenja sa najnižim kotama, zatim primijeniti tehnička rješenja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta. Istovremeno sa usvajanjem tehničkih rješenja za vraćanje nivoa Morače u prvobitno stanje, neophodno je izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje stanje. U okviru projekta regulacije neophodno je primijeniti mahanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u drugoj zoni zaštite izvorišta.
Kolika je ugovorena količina preuzimanja vode za Opštinu Herceg Novi?
-Za tekuću 2023. godinu sa Vodovod i kanalizacijom Herceg Novi nije potpisan ugovor o preuzimanju vode.
Da li će doći do sanacije rezervoara i cjevovoda na hercegnovskoj rivijeri, koji je u vlasništvu Regionalnog vodovoda?
– Rezervoar i cjevovod na hercegnovskoj revijeri su u skladu sa ugovorom potpisanim između Regionalnog vodovoda i Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi ustupljeni na korišćenje VIK-u Herceg Novi. On se obavezao da kao dobar domaćin upravlja preuzetim objektima. U skladu sa tim VIK Herceg Novi je zadužen za njihovo održavanje i eventuelno saniranje.
Kakva je saradnja Regionalnog sa preduzećem Vodovod i kanalizacija Herceg Novi?
– Regionalni vodovod je uspostavio veoma dobru saradnju sa Vodovodom Herceg Novi. Za očekivati je da će ta saradnja u narednom periodu biti još intezivnija i plodnija.
Možete li nam prokomentarisati dinamiku poslovanje preduzeća Regionalni vodovod u protekloj godini i koji su planovi za ovu godinu?
– Protekla 2022. godina za Regionalni vodovod bila je relativno uspješna ali i turbuletna i prepuna izazova i problema koje je bilo neophodno u hodu rješavati. Regionalni vodovod je uspješno završio proteklu godinu, odnosno, da Crnogorskom primorju dostavi neophodne količine vode. Regionalni vodovod je tokom 2022. godine uspješnu nastavio dalju izgradnju RVS, odnosno započeo aktivnosti na realizaciji njegove Druge i Treće faze izgradnje. Druga faza izgradnje podrazumijeva izgradnju novog cjevovoda od prekidne komore ,,Prijevor“ do opštine Tivat u dužini od 16 km. Izgradnjom ovog cjevovoda, čija je vrijednost 12 miliona eura, treba da se poveća kapacitet RVS za distribuciju dodatne količine vode za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, sa postojećih 330 l/s na 750 l/s.
Planiranom dinamikom tekle su pripremne aktivnosti za realizaciju Treće faze izgradnje. Kao što je već istaknuto RV se u protekloj godini susreo sa više izazova. Među najozbiljnijim izazovima su problem trenda pada izdašnosti izvorišta ,,Bolje Sestre“ i potreba da se obezbijede dodatne količine vode, kao i problem urednog servisiranja kredita međunarodnih finasijskih institucija.
Da li će se zaštititi sistem za kvalitetno vodosnabdijevanje primorja, koje doživljava turističku ekspanziju i time se iskazuje potreba za većim količinama vode. Da li je u perspektivi moguće da obezbijedite potrebne količine za turističku sezonu?
– Aktivnosti koje se ovih dana sprovode od strane Nacionalnog savjeta za bezbjednost, Vlade Crne Gore i nadležnih državnih organa i institucija treba da eliminišu svaku dalju devastaciju korita rijeke Morače čime će se stvoriti uslovi za sprovođenje mjera i aktivnosti za povećanje izdašnosti izvorišta (izgradnja pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače) kao i za obezbjeđenje dodatnih količina vode (izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode). Sprovođenjem navedenih mjera i aktivnosti umnogome će ublažiti ili eventuelno eliminisati negativne posljedice koje su prouzrokovali nelegalni radovi u koritu rijeke Morače. Nakon sprovođenja hitnih mjera Regionalni vodovod će sa svojim partnerima pristupiti sprovođenju dugoročnih mjera kako bi se na trajan način obezbijedilo uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, kao što je to uostalom uvijek bilo od puštanja u rad regionalnog sistema vodosnabdijevanja.
Da li planirate promjene cjenovnika usluga isporuke vode opštinama i po kojim uslovima?
-Cijene usluga distribucije vode iz Regionalnog vodovoda nijesu mijenjane od 18. februara 2016. godine. Zasigurno je u ovom periodu došlo do povećanja troškova distribucije vode. U ovom periodu svi lokalni vodovodi su usklađivali svoje cijene sa inflacijom i rastom troškova. Regionalni vodovod će sagledati svoje troškove i u skladu sa njima predložiti novu cijenu vode. Stav Regionalnog vodovoda je da i ako dođe do povećanja cijena usluga distribucije vode to će biti u najmanjem mogućem iznosu. U svakom slučaju do ovog povećanja neće doći do 2024. godine.
Vaš apel ili poruka!
-Voda je nezamjenjiv prirodni resurs i upravljanje ovim resursom predstavlja odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama. To zahtijeva punu odgovornost kako svih subjekata iz oblasti vodosnabdijevanja tako i svakog pojedinca.
