U organizaciji JUK Herceg fest sinoć je u prelijepom ambijentu bašte Kuće nobelovca Iva Andrića upriličena promocija knjige Milutina Mićovića „Luče u tami Crne Gore”, prošlogodišnjeg dobitnika državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“.
O knjizi su, pored autora, govorili akademik Siniša Jelušić, koji je bio predsjednik žirija za dodjelu ove prestižne nagrade i naša sugrađanka, književnica mr Višnja Kosović.
Obimno djelo u izdanju Srpske književne zadruge, Eparhije Budimljansko nikšićke i Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća, svojevrsana je sinteza i korpus koji objedinjuje istraživanja Njegoševog djela i njegovog kulturološkog značaja kroz vrijeme do današnjih dana.
Milutin Mićović religiozni mislilac, pjesnik, esejista, romanospisac, publicista jedan od najznačajnih duhovnih stvaralaca na crnogorskoj književnoj i kulturnoj sceni. Objavio je knjige poezije „Živa voda“, „Vrata“ dvoknjižje „Kuća“, „Hljeb za putnike“; „Tragovi budućnosti“ na srpskom i ruskom jeziku i „Dan i noć“. Autor romana „Razoreni grad“ , knjiga eseja „Tako su govorili Crnogorci“, „Pisma iz Uranopolisa“, „Srpski lavirinti i crnogorski minotaur“, Njegoš i savremena Crna Gora, Njegoševa luča, Luče u tami Crne Gore i brojne zbornike i prevode. Pisao je predgovor za prvi prevod „Luče Mikrokozme“ na ruski jezik i brojne predgovore i recenzije za više knjiga domaćih pisaca….
Književnica mr Višnja Kosovoć je navela da je pred nama knjiga i književno i misaono razuđena, istraživački veoma promišljena i to je svojevrsno poetsko – filosofsko djelo, osvrt na jedno naše doba u dosluhu sa svim kulturnim vremenima, posebno sa misliocima i piscima, koji su dospjeli do klasike. Zato je ova studija prožeta na misao o Njegošu, kohezoni moćni momenat knjige, koji daje jedinstvo i strukturu ovoj knjizi. Sadrži mnogo ogleda filosofskih na velike antropološke, ontološke, estetske teorijske teme, osvrte na ljude od duha i pera u našoj književnosti od Vuka Karadžića do mitropolita Amfilohija.Sve to u ovoj knjizi je ono što joj daje tu uređenost, simfoničnost, a upravo jeste promišljanje o Njegošu i zarad našeg razumijevanja i ogledanja o ovoj epohi o Njegošu. Ova kompleksna knjiga, mnogodimenzionalna, zaslužuje razgovornu formu u njenom predstavljanju, ocjenjuje Kosović.
Pozvala je publiku da se uključi u dijalog o knjizi i iznijela teze koje su povod za razgovor.
Mićović je vispren u dijaloškoj kulturi, na polju istraživačkog rada, profesorske prakse i angažmana u Akademiji.
– Mićović polazi od teorijskog stava da je Njegoševo djelo klasnično, svevremeno i uzorito i mišljenje i pjevanje kritičkog prosuđivanja. Njegoševa misao se uzdigla do kanona, kroz vrijednosti našeg jezika i mišljenja u misaonu i kulturološku cjelinu.
Može li neko zamisliti njemačku kulturu, bez Getea kao klasika ili rusku bez Puškina kao klasika u pjesničko jezikoslovnom duhu? Mićoviću je uvijek Njegoš koheziona snaga i ogledalo svog promišljanja. Njegoš je sabiratelj našeg poesisa, mitosa – prvog pamćenja. Njegoš je sabrao i našu epsku kulturu i sabrao je naš opominjući etos, naš patos, svu našu dramatiku i na kraju je Njegoš sabrao naš logos. Sve su veliki pojmovi koji su okviri određenja svake autentične i utemeljene kulture. To potencira Mićović i zato knjiga može da bude kritički osvrt na naše doba, naše vrijeme. Takav pristup i oslanjanje na Njegoša, nameće autoru ozbiljne teme da promišlja, prije svega, za slobodu i u slobodi na Njegošovom tragu. Krstonosno raspinjanje, kao spas kod Njegoša, u duhu hrišćanske veličanstvene kulture, zatim sabornost kao bogonadahnuta zajednica za kojom čezne ova knjiga i koja nas opominje – obrazložila je, između ostalog, Višnja Kosović.
Postavila je pitanje za diskurs dijaloga: Koja i kakva riječ i misao može biti sabirna snaga poetskog, filosofskog i bogoslovskog duha?
Akademik Siniša Jelušić u kontekstu pitanja je odgovorio:
– S obzirom da sam bio predsjednik tog inkriminisanog i mnogo puta osuđivanog žirija , koji je Milutinu Mićoviću dodijelio to priznanje, imam namjeru da govorim o pjesmi koja nije objavljena i ne nalazi se u ovoj knjizi, a izvrsno odgovara njenoj suštini. Knjiga ima preko 700 strana i semantički po mom sudu korespondira po značenju jedne kratke pjesme, koja pokreće na dalje razmišljanje. Mićović se na više mjesta bavi pitanjem interpretiranja, hermenautike, kako čitati i kako tumačiti književni tekst, a to su vrlo složena pitanja i interesantni odgovori do koji on dolazi. Pročitao je pjesmu „Nebeski eksploziv“ u kontekstu upoznavanja autentičnog Mićovića….U okviru moderne teorije, imanentne analize, poetskim tekstom moramo se baviti isključivo kao pjesničkim tekstom i usmjeriti na sastav, strukturu, ritma jezika i ostalih elemenata, objašnjava između ostalog, Jelušić.
Objašnjava de je semantika stihova vrlo značajno tumačenje teologije u stavu Mićovića. Naš veliki pjesnik Laza Kostić (Santa Maria dela Salute) je vrlo sličan sa Milutinom Mićovićem.
Sam autor Milutin Mićović objašnjava pojam duhovnog zaborava pošto nas Njegoš stalno vraća samim suštinama i usmjeren je, najvećom mjerom na suštinu:
– Ako bi krenuli od zaborava, koji je vazda aktuelan, tu imamo veliki primjer kod Njegoša, koji često u poeziji upotrebljava izraz „adsko naslijedje“ a to je druga riječ za duhovni zaborav. Ono što možemo reči da je otpadništvo, od te prvobitne svjetlosti. Kod Njegoša ima takvih stihova „Snom je čovjek uspavan strašnijem u kojima vidi priviđenja…“. Toj otuđenosti od sebe ako u tim kordinatama posmatramo čovjeka i njegov izraz i njegovu žudnju da izađe iz tog bezdana u kojem je zatovoren. U našem prostoru prvo se susrećemo sa Njegošem, koji nije samo nacionalni pisac. On je prvenstveno dubinski, metafizički mislilac, pjesnik i otkriva dubinsko korijenje, koje ga veže sa nebeskim ishodištem, sa tim iskrama…Ništa je noć u odnosu na tamu, koju nosi čovjek u sebi, a kada je rasvjetljava čovjek dobije slobodu, žudnju za sopstvenim osvjetljavanjem, univerzalno bez obzira gdje se nalazi, iskazao je Mićović u dijelu svog izlaganja.
Moderator književne večeri bila je novinarka Dragana Vlaović ,a u ime organizatora prisutne je pozdravila Dijana Krivokapić, urednica književnih programa u JUK Herceg fest.
