Prvi crnogorski časopis za fantastiku koji okuplja značajan broj stvaralaca koji se bave ovom oblašću ne samo u domenu teorije, već i na polju kreativnog stvaranja “Athanatik” dr Marijane Terić predstavljen je sinoć Hercegnovljanima i gostima u Kući nobelovca Iva Andrića.
Književnik Miraš Martinović kaže da se dr Marijana Terić, književnica i istraživač u oblasti fantastičke proze crnogorske i jugoslovenske književnosti odvažila na zaista značajan korak i osnovala Athanatik, prvi crnogorski časopis koji okuplja značajan broj stvaralaca iz ove oblasti u domenu teorije, kao i na polju kreativnot stvaranja. On je, predstavljajući časopis, objasnio da athanatik znači besmrtnost, odnosno nešto što ima posebnu dimenziju.
-Riječ je o časopisu koji se prvi put pojavljuje u Crnoj Gori, iako je bilo pisaca koji se bave tom tematikom. Marijana se odvažila na taj zaista značajan korak. Krenula je od ideje, ali je tu ideju pretočila u stvarnost i napravila časopis sa grupom ljudi, odnosno, sa svojim timom napravila ozbiljan časopis koji je odmah bio događaj u kulturi Crne Gore i regiona. Napravila je nešto što je uistinu kopča koja je spojila zemlje ovog regiona. Izašla su dva dvobroja ovog časopisa i oni su u pravom smislu antologijski, po koncepciji, kako je časopis zamišljen, po sadržajima koji su u časopisu objavljeni, koji su raznovrsni, osim literature i literarnih ostvarenja koja su pretežno objavljjena i dominiraju, tu su i druge umjetnosti: filmska, strip, slikarstvo, to je časopis u pravom smislu multidisciplinaran, kaže Martinović.
Osim duhovnog okupljanja pisaca koji njeguju različite oblike fantastike, časopis predstavlja značajan doprinos teorijskom promišljanju žanra, ali i doprinos međunarodnoj afirmaciji crnogorske književnosti i umjetnosti iz oblasti ovog veoma značajnog fenomena u svijetu. Crnogorska fantastika jeste fenomen koji zavrjeđuje identifikaciju na mapi svjetske književnosti.
Glavna urednica časopisa za književnost i umjetnost u Crnoj Gori, Marijana Terić kaže da je njena magistarska teza bila je posvećena fantastičkoj književnosti i inspirisana stvaralaštvom Milorada Pavića. Krenula je da izučava ovaj vid literature i postala prva doktorka fantastičke literature u Crnoj Gori i u časopisu okupila veliki broj stvaralaca koji se bave sličnom tematikom.
-Nije bilo teško odabrati ove stvaraoce. Već deset godina se bavim izučavanjem fantastičke literature i u toku istraživanja zaista sam pročitala nesagledivu literaturu i na taj način pronašla teoretičare književnosti i autore i imala priliku sa nekima od njih da se upoznam, a od velike pomoći je bio i moj mentor prof. dr Sava Damjanov koji mi je davao mnoge smjernice i koji me je i povezao sa mnogim teoretičarima. Sve je teklo spontano i lako sam dolazila i do autora i do radova. Kad imate dobru ideju zaista nije problem da ostvarite konekciju ove vrste, kaže Terić.
Mnogo velikih književnih imena se bavilo fantastikom, između ostalog i Ivo Andrić u čijoj je kući organizovano predstavljanje časopisa „Athanatik“ .
-Ja sam večeras u kući Iva Andrića, a istražujući koji se autori sa naših prostora bave fantastičkom književnošću, došla sam i do priče „Ječlena žena koje nema“ i pronašla neke kritičke osvrte gdje su neki kritičari prepoznali u djelu Iva Andrića upravo te elemente fantastičke književnosti, a jedna od priča je upravo „Jelena žena koje nema“ i ona nije jedina priča Iva Andrića koja naginje ka ovom žanru, ali treba ostaviti to nekim drugim istraživačima i podstaći ih da se bave tematikom fantastike da na taj način otkrivaju naše nove stvaraoce, navodi Terić.
Marijana Terić je doktor društveno-humanističkih nauka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i prvi doktor iz oblasti fantastičke književnosti u Crnoj Gori. Osnovne akademske, specijalističke i magistarske studije završila je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Ona smatra da je fantastika druga strana realnosti i čovjek ne smije da prestane da mašta.
-To je naš prostor, ja često volim da se izmjestim iz ove realnosti i zaista mi je potreban svijet koji ću sama kreirati u kome ću da se osjećam slobodno, jer fantastika je za mene sloboda. To su moji snovi, to je moj život i smatram da je fantastika sastavni dio svakog čovjeka. Čitav svijet počiva na fantastici, jer je fantastika ono drugo lice stvarnosti koje mi ne vidimo, tako da moram sugerisati svima da vrlo često dopuste sebi da se upuste u ta nebeska prostranstva, da lutaju u tim čarolijama i pomažu sebi da se snalaze u ovom svijetu koji, rekla bih, nekad zna biti veoma surov, kaže Terić.
Časopis otvara vrata fantastičnim događajima i stvorenjima iz klasične mitologije, narodnih predanja, bajke, epa, vodi čitaoca u mistične predjele i čudesne svjetove i otkriva mu prostore slobode i beskrajni svemir mašte.
