Crna Gora danas obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma. Na spomeniku Bezmetković jutros su vijence položili predstavnici lokalne uprave i OO OBNOR-a Herceg Novi 1941 -1945.
Predsjednik Opštine Stevan Katić poručio je da su vijence položili u znak pijeteta i počasti, ali i kao simbol zahvalnosti, sjećanja i poštovanja koje Herceg Novi njeguje prema tekovinama Trinaestojulskog ustanka.
-Za crnogorsko društvo je ovaj datum višestruko važan – ne samo zato što predstavlja dva velika istorijska trenutka, već i zbog toga što je bitno da očuvamo i uvijek dodatno ističemo one vrijednosti koje 13. jul sa sobom nosi – sloboda, antifašizam, solidarnost, suverenost i borba za bolji život, kazao je Katić.
On je istakao da je volja našeg naroda jasno iskazana 13. jula 1941. godine te da je zasadila sjeme velikih dešavanja koja su uslijedila.
-Ustanak je pokazao snagu i zajedništvo naroda Crne Gore da i u najtežim vremenima stane u odbranu slobode, pravde, svoje kuće, porodice i svoje volje. To je lekcija koju svi i danas moramo pamtiti, jer je poštovanje slobodno iskazane volje građana i njihovih prava u temelju demokratske države i društva, rekao je Katić i poručio:
-Neka slobodarska i antifašistička misao koja je vodila naše pretke bude luča Crnoj Gori na putu napretka naše države kao građanske, multikulturalne, multivjerske i multietničke sredine, u kojoj će svaki pojedinac živjeti dostojanstveno, u miru i prosperitetu.
Vođeni vrijednostima 13. jula, a usmjereni na rad za bolju budućnost, svim građankama i građanima Herceg Novog i Crne Gore želimo srećan 13. jul, Dan državnosti, rekao je Katić.
Potpredsjednik OO SOBNOR 1941 -1945 Milan Vajagić podsjetio je da je Trinaestojulski ustanak počeo kao opštenarodni oružani otpor okupatoru i njegovim domaćim saradnicima te da je bio podstaknut napadom fašističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. juna 1941. godine, ali i da je bio odgovor na odluke Petrovdanskog sabora održanog 12. jula 1941. godine, koji su, kako je rekao, „podržali separatisti i zelenaši na kojem je izglasano poništenje odluke Podgoričke skupštine iz 1918., ukinut Ustav Kraljevine Jugoslavije i potom proglašena Nezavisna država Crna Gora pod italijanskim protektoratom“.
-Dvanaestojulska Crna Gora nije opstala ni jedan dan. U rano jutro 13. jula širom CG otpočeo je oružani ustanak napadom gerilskih odreda na niz karabinjerskih i žandarmerijskih stanica. Već prvog dana ustanka oslobođena su mjesta Virpazar, Rijeka Crnojevića, Čevo i dio primorja. U velikom dijelu CG su gerilske borbe tokom 14. 15. i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak, podsjetio je Vajagić.
Kako je rekao, činjenica da je ustanak u Crnoj Gori izbio sutradan poslije Petrovdanske skupštine pokazuje da je podignut protiv te i takve politike.
-Ovakvo opredjeljenje naroda Crne Gore proizilazi iz vjekovne borbe za slobodu i pravdu. To je izraz iskonske ljubavi za slobodu opjevan u narodnim pjesmama, u djelima Njegoša i brojnih drugih stvaralaca. Jedan od glavnih faktora uspjeha Trinaestojulskog ustanka je djelovanje crnogorskih komunista u duhu internacionalizma i jugoslovenstva koji su ta shvatanja prenosili na veći dio stanovništva. Crnogorci su bili veliki pobornici Jugoslavije i jugoslovenstva jer su u tome gledali svoj perspektivni razvoj i sigurnost za očuvanje slobode u zajednici sa bratskim narodima. Vaspitavan u dugu Njegoševom i jugoslovenstva da su bilo, belo i bijelo djelovi jednog cvijeta, Jugoslaviju su doživljavali kao svoju širu domovinu. Takođe značajan faktor za uspjeh ustanka jeste i borba za potpunu nacionalnu slobodu, nezavisnost i ravnopravnost i borba protiv svakog oblika ugnjetavanja i za socijalnu pravdu. Narod Crne Gore je gotovo u svemu podržavao stavove KPJ te je ustanak i poslije snažne ofanzive okupatora i njegovih saradnika i snažnih represalija ponovo oživio i doživio uspjehe do konačnog oslobođenja, kazao je Vajagić i istakao da danas na žalost imamo pojave da se fašizam budi u novim oblicima.
-Zbog toga je veoma važno da imamo ovakve manifestacije, da podsjećamo i učimo nove generacije za koje su se ideale borili naši preci. Za slobodu i pravdu se vrijedi žrtvovati jer su to univerzalne vrijednosti bez kojih ljudski život nema smisla, zaključio je Vajagić.
Uz brojne sekretare i načelnike opštinskih službi, odbornike lokalnog parlamenta i građane, današnjoj svečanosti prisustvovao je konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović.
Delegacija OO OBNOR-a Herceg Novi položila je vijence i na spomenike palim borcima sa Kruševica i Mića Vavića u tom podorjenskom selu. O značaju ustanka govorio je Slobodan Novaković iz hercegnovske boračke organizacije i istakao da se Trinaestojulski ustanak ne može posmatrati samo kao crnogorsku pojavu jer je to „bila opštejugoslovenska pojava i po političkom pokretu koji je organizovao i po pristupu, njegovom pripremanju, duhu i pripremama“.
-Jugoslovenska dimenzija 13. julskog ustanka izražava se i kroz mjesto koje je taj ustanak imao u jugoslovenskom ustaništvu 1941. godine zbog svoje masovnosti i vojničkih uspjeha. On je naišao na veliki odjek u Jugoslaviji i uticao na razbuktavanje ustanka. On je od vojnog i političkog rukovodstva Jugoslavije istican kao primjer ostalima jer je taj primjer mogao da služi kao podsticaj i mobilizator u borbi protiv okupatora i njegovih pomagača. Sve to ne znači da je ustanak nije imao i svoj posebni crnogorski sadržaj i odrednice ali ta crnogorska posebnost nije bila separatistička i suprotstavljena jugoslovenskoj, već je bila negacija separatističkog crnogorstva i Petrovdanske skupštine, kazao je između ostalog Novaković.
On je podsjetio na velike podvige bokeljskog i naroda sa Kruševica i predložio da se spomenički prostor oplemeni imenima Kruševčana koji su dali život u borbi protiv osvajača Turaka, Mlečana, Francuza, u Prvom i Drugom srpskom ustanku i Prvom i Drugom svjetskom ratu kao i ratovima 90-ih.
