Povodom neformalnog saznanja o mogućem ukidanju Osnovnog suda u Herceg Novom, te posljedično, ustanovljenja teritorijalne nadležnosti Osnovnog suda u Kotoru za područje Herceg Novog, kao i zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom, hercegnovski advokati, poslali su dopis Sudskom savjetu Crne Gore.
-Članom 2 stav 1 tačka 20 Odluke o broju sudija u sudovima (Službeni list CG 25/15.62715. 47/16, 83/16. 79/2019) predviđeno je da Osnovni sud u Herceg Novom ima predsjednika suda i šest sudija.
Nakon odluke 29. decembra 2022. godine sa 10. sjednice Sudskog savjeta, Osnovni sud u Herceg Novom je ostao bez predsjednika suda sa četvoro sudija, od kojih se jedna sudija nalazi na porodiljskom odsustvu.
Navedeni broj sudija je ispod minimuma za zakonito odlučivanje jer nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim lijekovima na odluku sudije pojedinca toga suda. Dakle ne mogu se formirati Vijeća shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ni shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju što znači da nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode, navode advokati sa sjedištem u Herceg Novom.
Kako dalje navode, odlukom sa prve sjednice Sudskog savjeta 19. januara 2023., od desetoro novoizabranih sudija nijedan nije raspoređen u Osnovni sud Herceg Novi. Na istoj sjednici odlučeno je i o raspisivanju internih oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta u više osnovnih sudova ali ne i za Osnovni sud u Herceg Novom.
-Prema navedenom, nije jasno zbog čega nema raspoređivanja sudija u Osnovni sud u Herceg Novom, kad postoji očigledna potreba. Osnovni sud u Herceg Novom obraćao se Sudskom savjetu, ukazujući na navedeni problem obavještenjem Višem sudu, uz ukazivanje da je u odnosu na tadašnje obavještenje deficit ativnih sudija u ovom momentu još veći, stoji u dopisu.
Istakli su da je prije donošenja Zakona o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine (SI. FNRJ 51 /46 od 26. juna 1946. godine), Sud u Herceg Novom postojao i funkcionisao za vrijeme tri različite države: Mletačke Republike, Austro – Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije, u čemu se ogleda kontinuitet ove institucije.
-U okviru svoje nadležnosti ovaj sud vodio je i zemljišne knjige po austrijskom zemljišno knjižnom sistemu i to od 1888. godine do stupanja na snagu Zakona o državilon premjeru. katastr u i upisima prava na nepokretnostima ( (SI.Iist SRCG br.25/84), sve do 1995. godine s obzirom na prelazne odrebe citiranog zakona. Na osnovu predočenog istorijata jasan je kontinuitet i značaj navedenog suda, kazali su advokati.
Takođe, u Herceg Novom 40 advokata ima sjedište svoje advokatske kancelarije, čije su odbrane i zastupanja prevashodno vezana upravo za postupke pred Osnovnim sudom u Herceg Novom.
-Dalje, politička opština Herceg Novi sastoji se od 27 katastarskih opština, u koje se ubrajaju i oni sa Luštice, a koji imovinski sporovi su veoma komplikovani i zahtjevni pri čemu svi ti postupci spadaju u nadležnost Osnovnog suda u Herceg Novom. Stoga se obraćamo inicijativom da na osnovu člana 45 stav 1 Zakona o sudskom savjetu i sudijama (Službeni list CG 11/2015 28/15 42/2018) raspišete interni oglas za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog osnovnog suda u Osnovni sud u Herceg Novom, odnosno interni oglas za trajno dobrovoljno raspoređivanje u Osnovni sud u Herceg Novom, na osnovu člana 86 stav istog zakona, te ukoliko ima mogućnosti i za raspoređivanje po članu 85 istog propisa – da se usled reorganizacije i smanjenja broja sudija u nekom drugom sudu, taj sudija rasporedi na rad u Osnovni sud u Herceg Novom, ili da se zbog potrebe ispomoći u ovom momentu sudija nekog drugog suda rasporedi na rad u navedeni Sud. Sa inicijativom će biti upoznat i Osnovni sud u Herceg Novom, zaključili su advokati iz Herceg Novog.
