Na graničnom prelazu Debeli brijeg u 11 sati otpočeta je dvočasovna blokada saobraćaja, kao znak protesta kojim predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti zajedno sa građanima ponovo šalju poruku da Herceg Novi neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.
Na protestu su i danas hercegnovski penzioneri koji se već duže od sedam godina bore da bolnica uđe u sistem javnog zdravstva.
-Dopisima i molbama ministarstvima koje smo slali, prije par godina je bolnica povezana sa Fondom zdravstva i građanima omogućen niz usluga građanima, podsjetio je predsjednik Udruženja penzionera Herceg Novog Aleksa Radulović.
– Pokazalo se da to nije bilo dovoljno rješenje, a evo gdje je sada bolnice, pred zatvaranjem. Čijim greškama i postupcima, to se zna. Knežević nije uložio 24 nego tri miliona, a bolnica je trebalo da bude u funkciji svih nas i gostiju koji dolaze, jer turisti neće dolaziti ako nema bolnice u krugu od 10 km. Pravili smo proteste i prije četiri godine, ali nije bilo ljudi na protestu, tačnije mali broj za ovoliki grad. Kao da je tačna ona bokeljska „pusti me stat, dok voda ne dođe do ušiju“. Na prethodnom protestu je bilo više ljudi, danas je već manje. Mislim da treba blokirati i trajektni prelaz ili okupiti ljude i krenuti ka Podgorici ispred Vlade, kazao je Radulović.
Kaže da je u razgovoru sa određenim ministrima dobio nadu da ima rješenja te da će sve učiniti ali da imaju zakonske smetnje.
– Agencija za kontrolu konkurencije nije se prije toliko čula. Treba samo vidjeti kako se bore za svakog bolesnika, svi zaposleni u Bolnici Meljine, a u kakvim uslovima rade, bez sanitetskog materijala, bez ljekova… Divim im se. Da li neko u vrhu države iscrpljuje bolnicu i zaposlene jer želi zatvaranje, ne znam. Sada je Fond zabranio Domu zdravlja da upućuje pacijente na specijalističke preglede u bolnicu i laboratoriju, što opet smanjuje kakve takve prihode bolnice. Direktor Fonda je i na taj način ugrozio funkcionisanje bolnice, smatra Radulović.
Današnji protest nije blokada upozorenja, već jasna poruka Vladi Crne Gore da mora naći način da pomogne Bolnici Meljine, poručuje predsjednik Skupštine Opštine, Ivan Otović.
– Prvi put smo se okupili prije skoro tri sedmice, u međuvremenu nije se mnogo toga promjenilo. Lokalna samouprava, zajedno sa predstavnicima Bolnice, uložila je ogroman napor da dođe do poboljšanja statusa ove zdravstvene ustanove, da čujemo iz Podgorice to rješenje. Na žalost, to nismo čuli. Zbog toga smo prinuđeni da danas ponovo blokiramo granični prelaz Debeli brijeg. Blokiraćemo sve dok ne čujemo to rješenje i dok se to rješenje ne sprovede u djelo – naveo je on.
Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur navodi da je do posljednjeg trenutka očekivao lijepu vijest, kako bi je saopštio upravo na ovom okupljanju.
– Međutim, sve ovo što se dešava je „mrtvo more“. Lokalna uprava i Skupština opštine čine sve, bore se, ali poluge upravljanja i odlučivanja nisu u našim rukama. Borićemo se i dalje, kao što i vi i dalje podržavate sve ovo što radimo za naš grad i našu Bolnicu. Ono što će se dogoditi uskoro, a mislim da se primiče vrijeme odlučivanja, mnogo će uticati na dalji život u ovom gradu, na privredu i na turizam – kazao je on.
Mustur ističe na nije u mogućnosti da shvati uzroke ovakvog razvoja događaja. Kako priča, možda je riječ o odluci iz Brisela, ili ne neko zaključio da Herceg Novom ne treba bolnica, a možda je nečija gramzivost, ali uprkos svemu, ovaj grad zaslužuje da ima bolnicu.
Bez redovne plate i honorara, ljekari i osoblje bolnice stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, kazala je glavna medicinska sestra u Bolnici Vesna Manojlović i dodala da bez njih bolnica ne može da funkcioniše, ali i da opstanku bolnice doprinose svi profili zaposlenih u ovoj ustanovi.
– Pacijent dobije, uz osmjeh, sve informacije na prijemnici, u sobama ih čeka čista posteljina za koje je zaslužno osoblje vešeraja u kojoj je dvoje zaposlenih. Finansijsko odjeljenje se trudi sa to malo novca da ispoštuje da svi oboljeli u skladu sa dijagnozom, dobiju svoju vrstu hrane, obroke servirke služe u sobama jer još uvijek poštujemo mjere predostrožnosti od kovida. U jeku epidemije naši vozači su po cijelu noć dežurali kako bi vozili oboljele ka kovid bolnicama, primali smo postkovid pacijente, uz pomoć fizioterapeuta osposobljavali ih za nastavak životnih funkcija. Tehnička služba je non stop dostupna jer oprema odavno nije obnavljana, higijeničarke daju svoj maksimum da oronuli objekat učine ljepšim i često izvuku uzdahe turista, pacijenata i prolaznika o ljepoti mjesta gdje borave. Krug bolnice održava jedan čovjek uz pomoć kolega sa kapije, i izgledom predstavlja primjer mnogim drugim objektima.
Ističe da često postavljaju pitanje zašto nisu češće ili više reagovali na probleme, teške uslove rada, na mnogo manja primanja nego u ostalim ustanovama zdravstva, ali su smatrali da to nije njihov dio posla.
– Smatrali smo da je naše da obavljamo svoj posao časno i pošteno, a da druge institucije u državi treba da se potrude da sačuvaju Bolnicu Meljine, kao objekat čiji istorijat svi znate i koja je imala visok renome u našoj i okolnim državama. U bolnici je zaposleno 155 radnika, većinom porodični ljudi, podstanari, samohrani roditelji, a zarade ne primaju redovno. Da li se neko pita kako ćemo našim porodicama obezbjediti skladan i skroman način života i školovanja? Da li ćemo uspjeti da ih izvedemo na pravi put? Pitamo se gdje je naša greška? Da li što smo se dobrovoljno odricali svojih godišnjih odmora zbog nedostatka osoblja? Da li što smo s osmjehom prilazili ljudima? Da li je naša bolnica privatizovana ili uvedena u stečaj? Da li smo mi zaposleni nosioci bilo kakve odgovornosti? Bliže se najljepši praznici, državni i vjerski. Ne nadamo se mi ni snijegu ni Deda mrazu, ali se nadamo rješenju statusa bolnice što podrazumjeva samo jedno – ulazak bolnice u sistem javnog zdravstva, poručila je Manojlović i pozvala građane da se bore zajedno sa njima jer je Bolnica neophodna svima.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Maksim Vučinić je istakao da se postavlja pitanje kome odgovara ovakvo stanje u Herceg Novom.
-Nije potrebno dodatno elaborirati koliko je bolnica potrebna jednom gradu, a koliko turističkom centru kao što je Herceg Novi, koji je prepoznat po zdravstvenom turizmu. Imali smo dvije sjednice Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije i moram reći da se jedino ta grana vlasti obratila i izašla u susret građanima našeg grada. Na prvoj Sjednici, uz obrazloženje da su ministar zdravlja i svi državni sekretari i svi odgovorni koliko ih ima, na službenom putovanju, dok jedna bolnica ne funkcioniše, poslali su savjetnicu za droge. Na drugoj sjednici, resorno ministarstvo nije nikoga poslalo i državni sekretar iz Ministarstva finansija je rekao da se radi o garanciji pod oznakom tajnosti, interno. Moram ovom prilikom da ih podjsetim da je bolnica u Meljinama privatna, data u bescijenje, nasušno potrebna građanima. Donijeli smo na Komisiji određene zaključke, dio je sličan zaključcima SO HN, međutim još uvijek nemamo odgovor od relevantnih institucija, istakao je Vučinić.
Nikola Radman –odbornik GP Ura, zatražio je podršku čitave Crne Gore jer, kako je rekao, građani Herceg Novog ne traže ništa drugo već elementarnu bolničku zaštitu u gradu koji broji skoro 40 000 stanovnika.
-Molim vas da nas čujete. Ovo je danas protest. Svakog dana mi pokušavamo da nađemo rješenje, da izvršimo pritisak na Vladu i sve institucije, ali nema nekog efekta. Ja im danas poručujem. Ovo je kapija Crne Gore prema EU koje su nam svaki dan puna usta. I umjesto da naše goste dočekujemo sa rakijom i suvim smokvama mi ćemo zbog njih biti prinuđeni da zatvaramo sami sebi vrata. I ne samo ovaj prelaz, zatvorićemo sve . Jer HN ne može ostati bez bolnice i ona mora da opstane, kazao je Radman.
Osvrnuo se ironično i na podršku koju je uputio Duško Knežević.
-Baš mu hvala, sad nam je puno lakše. Ovaj cirkus predugo traje. Mi imamo jedan dogovor, da do ponedeljka pripremo naš pravni koncept i da idemo naredne sedmice direktno u Vladu. Ukoliko ga ne prihvate svakog dana će nas ovdje gledati, poručio je Radman.
Prema riječima odbornika Grupe građana „Novi pobjeđuje“, Zorana Lazarevića, suština je da nema odgovornosti u resorima čija je nadležnost problem Bolnice, jer nemaju kapaciteta za sveobuhvatno rješenje.
– Jedini organ koji ovo može da riješi je Vlada Crne Gore, koja u potpunosti mora da preuzme odgovornost za sudbinu građana ovog grada. Imali smo prilike da budemo na razgovoru sa subjektima i organima, koje prepoznajete kao učesnike u ovom postupku – Agencija za zaštitu konkurencije i ministarstva zdravlja i finansija. Jasno je da između tih organa ne postoji sinhronizacija, niti volja da se sinhronizuju kako bi riješili ovo pitanje – poručuje on.
Kako dodaje, njegov pravni stav je da direktova Evropske komisije ne zabranjuje Vladi Crne Gore da Bolnici, a prema tome i gradu, pruži onu novčanu pomoć koja je neophodna da bi Bolnica preživjela, dok to pitanje ne bude strateški riješeno.
Građanin Nikola Svilanović, koji je nedavno izašao iz bolnice Meljine istakao je pažnju i posvećenost osoblja bolnice, usprkos situaciji u kojoj se nalaze.
-Uz sve ove nedaće koje slušamo i borbu koju vodimo, ja kao pacijent ni jednom u bolnici nisam osjetio, niti su zaposleni pokazali da im nešto fali, sa takvim entuzijazmom se radi. I zato kažem ovdje danas – moramo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo bolnicu, istakao je Svilanović.
Nema Instituta u Igalu bez bolnice, a onda Herceg Novi gubi titulu zdravstvenog centra, kazala je Olivera Doklestić, a potom zapitala da li je iko napravio analizu uništene privrede nekada jakog i dobro razvijenog, bogatog grada.
– Da li se iko zapitao gdje su pošle pare, jer da imamo Brodogradilište i hotele HTP Boka, ne bi bio problem da izdržavamo Bolnicu i zaposlene u njoj. Tada smo mogli, sa jakom privredom i nije nam trebala Vlada CG da interveniše jer je Herceg Novi bio jak. Građani ovog grada sa jakim platama mogli su da izdvajaju samodoprinose. Izdvajali su 2% od svojih plata. Izdvojeno je, od 1986. do 1992. oko 14,6 miliona eura, koliko je od tog novca vraćeno u bolnicu. Možda milion ili dva, ali gdje je otišao ostali novac, u čije džepove? Šta nam je vraćeno? Herceg Novi kao jedan od najjačih gradova bačen je na koljena i prinuđen da puzi pred Vladom Crne Gore. Zašto i pred kime? Pred ljudima koji su prolazni u svojim foteljama? Vratimo pitanje na radnike, radničku klasu, gdje su političari da zaštite radnike. Bez Bolnice mi smo grad koji treba da se zaključa. Shvatimo da je ekonomija ključna stvar u svemu.
Smatra veoma razumnim predlog odbornika Vukovića sa sjednice lokalnog parlamenta da treba u potpunosti razložiti finsijske izvještaje bolnice i razmotriti o čemu se radi.
– Vodovod ima potraživanja prema Bolnici od 360 000 eura, ali nećemo ih blokirati jer je to nemoralno. Dugovanje za porez je 850 000 eura prema Opštini, pa neka država omogući da se kroz taj iznos Opština uknjiži na imovinu Bolnice, a na taj način ćemo najbolje pokazati da volimo svoj grad i kako da bolnicu vratimo u svoje okrilje. Hoćemo analizu 14,6 miliona, novac nije mogao da nestane. Hoćemo da Vlada CG nama polaže račune a ne mi njoj. Nismo mi ništa dužni Vladi, nego ona nama za svih 34 000 stanovnika jer između svakog popisa izgubimo 10% stanovništva. Izgubićemo još ako zatvorimo bolnicu. Narod mora da ustane na noge!, kazala je Doklestić.
Sa skupa je poručeno da borba Novljana neće prestati dok se ne dođe do rješenja. Predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović pozvao je premijera Dritana Abazovića, ministre zdravlja i finansija Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića i sve koji su nadležni za rješavanje Bolnice Meljine da ozbiljno shvate poruku da Novljani neće odustati dok bolnica Meljine ne uđe u sistem javnog zdravstva.
