Nova knjiga „Bokeška brojanica“ i luksuzno opremljeno reprint izdanje izuzetno uspješne knjige “Gulozece iz bokeškog kuvara I” Marine Stanišić promovisane su sinoć u Gradskoj kafani, u okviru programa 53. Praznika mimoze.
Oba naslova odgovaraju duhu fešte u ime žutog cvijeta, duhu Novog i lijepim novskim tradicijama, a promocija je po zamisli autorke upriličena kao stara čajanka u Novom, uz ćakule, parče torte, ali i zvuke gitare Batrića Bata Kontića i tango koji su plesali Bjanka i Lukas.
Lokalna gastro-kultura do pojave „Gulozece iz bokeškog kuvara I” nije imala knjigu koja se bavi ovom tematikom, zapaža Milina Kovačević.
– Naglašeno ‘kultura’ u ovom izrazu govori više o tome da je gastronomija dio one svakodnevne kulture po koju se ne ide u biblioteke i knjižare, galerije, pozorišne i koncertne sale ili bioskop. Gastro-kultura je sveprisutna, opšta je i vrlo specifična, prožimajući se opet po paralelama i uporednicima, stvarajući bezbroj varijeteta i prelaza – navodi ona.
Prva knjiga Marine Stanišić, kazala je Kovačević, ujedno je i prvi vodič kroz gastro-kulturu ovog kraja, ali je i vodič kroz prošlost i porodične tajne jer je receptura za posebnu gulozecu vrhovna tajna.
Kovačević je najavila da će reprint izdanje „Gulozece“, svojevrsne gastro-enciklopedije objavljene 2011. godine, biti objavljeno 28. februara.
Prva beletristička knjiga Marine Stanišić „Bokeška brojanica“, kao i sve ostale, odiše ljubavlju, kazala je Vitka Vujnović. Ona zapaža da naslov odgovara sadržaju.
– A sadržaj je opet, kako sam ga ja doživjela, nizan kao brojanica, od dobrih i lijepih riječi, ali i onih koje ostavljaju gorak ukus, onih malih ali dragocjenih životnih mudrosti, radosti i nevolja, uspjeha i neuspjeha, nesporazuma i mirenja, konačno i najvažnije od čiste ljubavi – ili najjednostavnije od svega što dan za danom nižemo i u našim životima – kazala je Vujnović.
Upoređujući „Hercegnovski rječnik romanizama“ i „Bokešku brojanicu“, Vujović je istakala da knjige jedna drugu dopunjuju.
– Ako je „Rječnik“ napisan da bi se sačuvao hercegnovski govor, koji je nekada vrcao od živopisnih, melodičnih romanizama, i da bi taj svijet od riječi bio bliži, posebno mlađoj populaciji, onda je „Brojanica“ napisana da bismo zapamtili vrijeme i ljude, običaje i navike, sudbine pojedinaca pa i sudbinu grada u nekom prošlom vremenu koje je – jednostavno bilo drugačije, a ja sam sklona da kažem, više po mjeri čovjeka – smatra Vujnović.
Način života, druženja, specifičan bokeški govor, poštovanje tradicije i običaja dama koje su živjele između dva Svjetska rata motivi su koji su poslužili kao inspiracija za konstruisanje likova i tekst „Brojanice“, otkriva autorka Marina Stanišić.
– Upravo iz tog vremena potiče Elenina, Milina i Jelkina storija, koju je mogao da napiše samo život. I ne samo njihova. Uvijek imajući na pameti našu narodnu izreku „Kuća ima krov“ i onu latinsku mudrost „Život je borba“, ostale su svijetle, otmene i dostojanstvene vodilje svoje familije – kazala je o heroinama svoje zbirke Marina Stanišić.
U duhu Praznika mimoze, promocija djela Marine Stanišić donijela je malo nostalgije, ljepotu bokeškog jezika, slatke zalogaje i nezaboravne momente uz tango i tonove gitare.
Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja (engleski i italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige – „Gulozece iz bokeškog kuvara I” i „Hercegnovski rječnik romanizama”. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.
