Praznik dolazi nakon ramazana, za koji muslimani vjeruju da je mjesec u kojem su poslaniku Muhamedu objavljeni prvi ajeti Kur’ana, prije više od 1.400 godina.
Muslimani u zemljama regije danas obilježavaju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, koji dolazi nakon ramazanskog posta.
U Crnoj Gori, bajram-namaz se klanjao u više od 135 džamija.
Centralna proslava ove godine priređena je u Bijelom Polju, dok je u Podgorici bajram-namaz klanjan u Staroj varoši, u Starodoganjskoj džamiji, kao i u džamiji Osmanagića.
Vjernicima islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram su čestitali predstavnici vlasti, političkih partija , iz javnog i kulturnog života Crne Gore.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivai reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
U svojoj hutbi Kavazović je podsjetio da je domovina zavičaj, dodajući da “mi volimo svoju zemlju i da je, i kada smo daleko od nje, nosimo sa sobom”, prenosi Fena.
Bajramske svečanosti upriličene su i u mnogim drugim gradovima regije.
Veliki broj vernika klanjao je bajram-namaz u i ispred Bajrakli džamije u Beogradu.
Muftija Islamske zajednice Srbije Mustafa el. Jusufspahić je u svojoj Bajramskoj poruci naglasio da je Bajram vreme radosti, zajedništva i solidarnosti, te poželio da blagdani donesu inspiraciju da budemo bolji ljudi, da se trudimo da pomognemo drugima i da cijenimo sve što imamo.
Bajramski namaz klanjan je u prepunoj zagrebačkoj džamiji.
Vjernicima u zagrebačkoj džamiji hutbu je govorio muftija Aziz ef. Hasanović, poručujući kako je bajram vrijeme kada se “promovira osnaženo biće postača” i kada vjernik nastoji ispunjavati najviše moralne zadatke.
Tokom mjeseca ramazana, muslimani poste od neposrednog izlaska sunca (Sabaha) do njegovog zalaska (Akšama).
Post znači suzdržavanje od jela, pića, kako bi se postigla veća svijest o Bogu.
Post je jedan od pet stubova islama, uz muslimansku izjavu vjere, svakodnevno obavljanje molitve, zekat i obavljanje Hadža u Meki, ako je vjernik fizički i finansijski sposoban za to.
Izvor: Al Jazeera Balkans
