Samostalni sindikat radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore (Sindikat pomoraca i dokera) podnio je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe kojima se pomorcu omogućava da se, na lični zahtjev, odrekne prava na korišćenje godišnjeg odmora, kao i da bude ukrcan na brodu i do 12 mjeseci u kontinuitetu.
Kako je za „Dan“ saopštio predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Agim Mila, Vlada je predlogom ovog zakona, a Skupština njegovim usvajanjem, omogućila da se pomorac odrekne prava na godišnji odmor, što je suprotno kako Zakonu o radu Crne Gore, tako i Međunarodnoj konvenciji o radu pomoraca.
Prema njegovim riječima, ovim zakonom, koji omogućava da boravak na brodu traje 12 mjeseci, krši se konvencija koja propisuje da boravak bude kraći od godinu, odnosno da treba da traje najviše 11 mjeseci, a da se onda ide na plaćeni godišnji odmor.
– Sindikat smatra da su navedene odredbe u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o radu i Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine, koja predstavlja obavezujući međunarodni standard za Crnu Goru i ima primat nad domaćim zakonodavstvom kada uređuje pitanja drugačije od unutrašnjih propisa – navedeno je u inicijativi koju je Sindikat pomoraca i dokera uputio Ustavnom sudu.
Posebno je ukazano da pravo na godišnji odmor nije pravo kojeg se zaposleni može slobodno odreći, već minimalni standard zaštite zdravlja, bezbjednosti i dostojanstva rada.
– Mogućnost da se pomorac „na lični zahtjev“ odrekne godišnjeg odmora otvara prostor za zloupotrebe, imajući u vidu neravnopravan položaj zaposlenog u odnosu na poslodavca i mogućnost ekonomskog ili profesionalnog pritiska. Ako se zakonom ostavi mogućnost da se pomorac odrekne prava na godišnji odmor, to znači da on uvijek može da bude pod pritiskom poslodavca da se odrekne odmora i da to ne bude izraz njegove slobodne volje, nego ekonomski i profesionalni pritisak na pomorca da odustane od plaćenog odmora i da ostane duže na brodu – rekao je Mila.
Kako je pojasnio, ovim zakonom, između ostalog, otvara se i pitanje uslova života i rada na brodu.
U Sindikatu smatraju da ukrcaj pomorca u trajanju do 12 mjeseci dovodi u pitanje i međunarodne standarde o pravu na repatrijaciju i ograničenju maksimalnog trajanja službe na brodu. Pravo na godišnji odmor i pravo na repatrijaciju čine jedinstven zaštitni mehanizam kojim se sprečava prekomjerni boravak na brodu i štite zdravlje i bezbjednost pomoraca.
Crna Gora i dalje bez registra pomoraca
Mogućnost odricanja od prava na godišnji odmor nije jedini problem koji naši pomorci imaju kada su u pitanju prava radnika u toj oblasti.
Crna Gora, iako pomorska zemlja, još nije formirala registar, pa tačan broj naših pomoraca nije poznat.
– Zasad postoji samo pretpostavka da ih ima oko sedam hiljada – saopštio je za
„Dan“ predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Agim Mila.
Riječ je o pretpostavci koja se zasniva na evidenciji Pomorske škole u Kotoru.
– Koliko je njih otišlo na brod, to je već drugo pitanje. Nama je nepoznanica na koji način oni vode evidenciju, ja uopšte ne znam da li oni imaju sistem – kaže Mila.
Podsjeća i da su iz Ministarstva pomorstva najavili aktuelizovanje tog pitanja.
Postojanje registra zahtijevaju MLC i IMO (međunarodne pomorske organizacije), a to podrazumijeva podatke koliko je aktivnih pomoraca u Crnoj Gori, koliko ih je ukrcano na brodove i na kojim tipovima plovila.
Crna Gora ima i sve više ugostiteljskog osoblja na kruzerima, čiji tačan broj takođe nije poznat.
Izvor: Dnevne novine „Dan“
