U organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat održana je javna rasprava o predlozima tri zakonska rješenja koja treba da zamijene aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine. Rasprava je organizovana za šest primorskih opština, a učešće su uzeli građani i predstavnici lokalnih uprava Herceg Novog, Budve, Bara i Tivta. Dok su službenici sekretarijata za uređenje prostora bili zainteresovani za primjenu zakonskih rješenja u praksi i obrađivaču postavljali konkretna pitanja, građani su se mahom bavili svojim partikularnim problemima, tematski često izvan okvira javne rasprave.
Marina Izgarević Pavićević, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora i informacione sisteme, predstavila je nacrt Zakona o planiranju, njen kolega Goran Gorašević, direktor Direktorata za građevinarstvo, govorio je o novinama koje donosi predlog Zakona o izgradnji objekata, dok su nacrt Zakona o legalizaciji bespravnih objekata i novine u ovoj oblasti tematizovali državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Zorica Krsmanović i Vladan Stevović, generalni direktor Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoja arhitekture.
-Mi smo pokušali izmjenom važećeg zakonskog rješenja da dođemo do nekih boljih rješenja, imajući u vidu dosadašnju primjenu važećeg zakona i prepoznajući njegove slabe tačke. Ne mislimo ni da je ovo što je pred vama idealno, niti da ćemo u konačnom doći do idealnog rješenja, ali se nadamo da će biti bolje i primjenjivije u odnosu na ovo što sada važi, poručila je državna sekretarka,Zorica Krsmanović napomenuvši da su to osnovni razlozi zbog kojih se pristupilo izradi tri zakonska rješenja koja treba da zamijene aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine.
-Od ova tri zakona od početka nam nije bilo logično da je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata uopšte bio sastavni dio važećeg zakona, jer smatramo da kao takav mora da bude temporalan, oročen, kako bi i proces legalizacije bio oročen, jer ako dajemo mogućnost da procesi legalizacije traju beskrajno, dajemo mogućnost građanima da beskrajno nelegalno grade, osvrnula se na jedan od najvećih problema važećeg zakonskog okvira, državna sekretarka.
Naglasila je da je saradnja sa lokalnim upavama u pripremi zakonskih rješenja bila na visokom nivou, što je pomoglo da se detaljno sagledaju problemi u primjeni aktuelnog zakona.
-Mislim da je prvi put da su se tekstovi zakona radili na način da su bili uključeni ne samo službenici ministarstva, kao što je to dosad bila praksa, nego je to bio tim sastavljen i od predstavnika Zajednice opština, nevladinog sektora, predstavnika Inženjerske komore, predstavnika Privredne komore, potrudili smo se da pribavimo mišljenja svih relevantnih subjekata, objasnila je Krsmanović.
Izgarević Pavićević je kazala da potpuna primjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine nije zaživjela. Taj zakon je prepoznavao samo dva planska dokumenta- Prostorni plan Crne Gore I Plan generalne regulacije.
-Mi još uvijek funkcionišemo po prelaznim i završnim odredbama ovog zakonskog rješenja. Ono što je prepoznato kao jedan od problema jeste što je za rukovodioce izrade svih planskih dokumenata do sada imenovano fizičko lice. Ostali smo i dalje pri takvom ovaj rješenju da Prostorni plan Crne Gore bude strateški dokument, i da je imao takvo utemeljenje od 1964. godine kada smo izanalizirali kompletan zakonski okvir, ostali smo dalje pri takvom rješenju, a da ostali planovi koji se donose u skladu sa ovim zakonom i čiju je podjelu prepoznao ovaj zakon, imaju i regulacionu komponentu. Planove ćemo definisati na državnom i lokalnom nivou, kazala je ona.
Na državnom nivou, kako je rekla, postoje Prostorni plan, Državni plan detaljne regulacije i Prostorni plan područja posebne namjene.
-Kod lokalnih planskih dokumenata imamo raspodjelu na Prostorno-urbanistički plan, imamo Lokalni plan detaljne regulacije i imamo Urbanistički plan, dok su kod sprovođenja Lokalnog plana detaljne regulacije prepoznate i atraktivne zone i zone koje su kompleksnije s arhitektonskog aspekta, pa se u tom dijelu kroz ovaj planski dokument može propisati izrada urbanističkih projekata, koja je, naravno, u nadležnosti državnih odnosno lokalnih, gradskih arhitekata, kazala je Izgarević Pavićević.
Imenovanje fizičkog lica za izradu planskih dokumenata, kazala je, nije dalo sjajne rezultate, pa je predloženo rješenje da se na državnom nivou formira privredno društvo koje će raditi državna planska dokumenta, a da se na lokalnom nivou formira privredno društvo koje će raditi lokalna planska dokumenta.
-Bili smo svjesni činjenice da lokalne samouprave nemaju kapacitet da formiraju svoja lokalna privredna društva, te smo dali zakonsku mogućnost da se dvije ili više lokalnih samouprava može udruživati i formirati zajedničko privredno društvo koje će za teritoriju tih opština raditi planska dokumenta. Zakonom su propisani kriterijumi za ta privredna društva. Ona koja će raditi državna planska dokumenta treba da imaju odgovornog planera i još osam planera, dok lokalno privredno društvo koje osniva lokalna samouprava ili udružene lokalne samouprave mora da ima obavezno zaposlenog jednog odgovornog planera i još četiri planera. Ovim zakonskim rješenjem su dati i kriterijumi, pa je za licencu odgovornog planar potrebno minimum 12 godina iskustva u prostonom planiranju i uređenju prostora dok planeri treba da imaju minimum osam godina iskustva. Privredno društvo koje osniva država nije samo privredni subjekt koji će raditi planska dokumenta, već mu se daju i široka javna ovlašćenja. Privredno društvo će raditi bazne studije za potrebe izrade planske dokumentacije i ovo privredno društvo će sudjelovti aktivno u planiranju prostora za teritoriju Crne Gore na način što će davati mišljenje na lokalna planska dokumenta koja će raditi lokalno privredno društvo. Novina u zakonu jeste i to da se odluka o izradi lokalnog planskog dokumenta dostavlja na saglasnost Ministarstvu, objasnila je Izgarević Pavićević, dodavši da dostavljanje odluke ministarstvu ne znači namjeru da se ustraje u centralizovanom sistemu planiranja, već da se uspostave učinkovite procedure za primjenu Prostornog plana Crne Gore kao krovnog dokumenta.
Goran Goraševićkazao je da zakon koji je više od 5 godina na snazi, nije baš dao očekivane rezultate s obzirom da je bio na težištu na javnih ovlaštenja, na urbanističko građevinskoj inspekciji.
-Postojeće rješenje, u dijelu ispunjavanje uslova građenja putem prijave radova nije dalo očekivane rezultate. Dakle, tu se očekivao jedan multidisciplinarni čovjek koji bi mogao sve te radnje da obavlja, to se pokazalo malo kao neefikasno, s obzirom da smo napredovali na svjetskoj biznis listi, na četrdesetom mjestu i samog uvođenja prijave građenja, ipak, to nije baš dalo očekivane rezultate i u ovom postojećem zakonu s njim u vezi smo došli i do promjene ovoga zakona, kazao je Gorašević.
Novina Nacrta zakona izgradnje objekata se odnosi na pribavljanje građevinske dozvole za sve objekte kao uslugu građenja, to jest izdavanje građevinske dozvole je decentralizovano podjelom nadležnosti između Ministarstva i Opštine. Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za objekte od opšteg interesa i objekte površine preko pet hiljada metara kvadratnih, a za ostale objekte građevinsku dozvolu izdaje organ lokalne samouprave i ono što je novina jeste da se građevinska dozvola izdaje samo na glavni projekat, što nismo imali u prošlom zakonskom rješenju, kazao je Gorašević.
Novina je i procedura izadavanja građevinske dozvole za porodične stambene zgrade osnovnog stanovanje koja je pojednostavljena, što podrazumijeva da za te objekte nije obavezujući Izvještaj o pozitivnoj reviziji tehničke dokumentacije, već izjava projektanta da je projekat urađen u skladu sa Zakonom, propisima i pravilima struke i da se na osnovu toga može graditi.
-Podobnost za upotrebu objekta utvrđuje se tehničkim pregledom, novine u nacrtu zakona, takođe da je tehnički pregled obavezan za sve objekte, osim za porodične stambene zgrade osnovnog stanovanja. Kada kažem porodična stambena zgrada osnovnog stanovanja, to su zgrade do 200 metara kvadratnih neto površine, objasnio je on.
Postavljanje, odnosno građenje i uklanjanje privremenih, pomoćnih objekata uređuje jedinica lokalne samouprave uz prethodnu saglasnost ministarstva.
Državna sekretarka Zorica Krsmanović govorila je o Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata. Ona je kazala da je jedino ovo, od tri planirana rješenja, koje je planirano da se oroči na pet godina, kako bi država pokušala da stane na kraj nelegalnoj gradnji.
-Odustalo se od plana generalne regulacije, a znamo da je važećim Zakonom o planiranju prostora izgradnje objekata od 2017. pa do dana današnjeg bitan element u postupcima za legalizaciju bila izrada plana generalne regulacije i da je koncipiran cio zakon bio na tom planu. Međutim, kako se odustalo od tog plana, išli smo ka novim rješenjima. Znam da smo veliki broj predmeta riješili upravo na način što smo prekinuli postupke do donošenja plana generalne regulacije, zato što se nisu uklapali u važeće planske dokumente ili se nalaze na prostoru gde uopšte nema planova detaljne razrade.
Ona je rekla da je jako mala realizacija u lokalnim upravama bila u postupcima legalizacije.
-Odlučili smo da do 500 kvadrata, uslovno rečeno, manji ti objekti ostanu na rješavanje lokalnim upravama, a da ovih preko 500 se proslede državi na rješavanje. Na način što bi se formirala, e sad mi ne znamo precizno kako će ovaj se ta institucija zvati, da li će to biti neka državna agencija za legalizaciju ili pod nekim drugim nazivom, ali suština je da preko 500 kvadrata, ta neka nova institucija rješava ove zahtjeve.
Krsmanović je pozvala građane da pošalju pisane predloge, sugestije i zamjerke na predložene zakone, te da je jako važno da se sada povuče granica.
Javna rasprava traje do 27. juna, a skup u Tivtu, namijenjen građanima iz šest primorskih opština, šesti je okrugli stol u okviru rasprave. Predstoji i skup namijenjen građanima iz opština sjevernog regiona, koji će u četvrtak biti održan u Beranama.
Izvor: Radio Tivat
