Insitut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore bilježi da u našem moru ima 44 vrste ajkula i raža, što čini 75% hrskavičavih riba Jadrana. Kuriozitet je da je rijetka vrsta na Mediteranu – pješčani pas, primijećena na našoj obali, dok je najčešća vrsta velikih ajkula pas modrulj. Međutim, ono sa čime se ajkule i raže suočavju jeste masovno izumiranje.
Nasuprot uobičajenom mišljenju ljudi, ove vrste se mogu pronaći u svim morima svijeta, uključujući i Jadransko, kaže msc Ilija Ćetković sa Instituta za biologiju mora čija su oblast istraživanja ajkule i raže.
– Do sada je zabilježeno čak 59 vrsta u Jadranskom moru. U njegovim vodama se mogu sresti i neki od „živih fosila“ kakav je pas glavonja, za čije se srodnike smatra da su evoluirali u periodu jure, kaže Ćetković.
Hrskavičave ribe, dodaje on, predstavljaju jednu od evoluciono najstarijih grupa kičmenjaka, čiji predstavnici naseljavaju svjetska mora već više od 400 miliona godina.
– Ajkule i raže danas preživljavaju masovno opadanje brojnosti svojih vrsta, a neke su i regionalno izumrle. Najnovija istraživanja pokazuju da je trećina ukupnog broja vrsta ajkula i raža suočena sa rizikom od istrebljenja, mahom uslijed pretjeranog izlova, sporog dostizanja polne zrelosti i malog broja potomaka“, navodi Ćetković.
Institut za biologiju mora sprovodi istraživanja u cilju utvrđivanja bioraznolikosti i učestalosti ovih vrsta u našim vodama. Nalazi nekih datiraju iz prošlih decenija i njihovo trenutno prisustvo nije potvrđeno.
– Laboratorija za ihtiologiju i morsko ribarstvo čuva informacije o ulovima i viđanjima u obliku baze podataka koja trenutno sadrži oko 2500 unosa. Podaci potiču iz redovnog monitoringa morskog ribarstva i iz takozvane građanske nauke, kojom svaki građanin/ka može doprinijeti cilju. Ovakav vid sakupljanja podataka je uveliko našao primjenu u istraživanju ajkula i raža usljed rijetkosti njihovih jedinki, i samim tim česte nemogućnosti istraživača da direktno dođu do uzoraka. Uz pomoć ribara i drugih zainteresovanih, došlo se do novih ili čak prvih nalaza 29 vrsta u našim vodama, kaže Ćetković.
Kao jedno od značajnijih otkrića on ističe višegodišnju prisutnost nedoraslih jedinki pješčanog psa, vrste rijetke u gotovo čitavom Mediteranu, i to na širem području ušća rijeke Bojane. Svi nalazi ove vrste u Crnoj Gori su dobijeni zahvaljujući interesovanju ribara, koji su ih proslijedili osoblju Instituta.
– Analiza višegodišnjih podataka pokazala je da je od velikih vrsta ajkula daleko najčešći pas modrulj, dok su sve ostale neuporedivo rjeđe. Ovo nije iznenađenje, već samo potvrđuje pretpostavke i uklapa se u trendove preostalih djelova Jadrana. Među ražama, najčešće su one iz porodice Rajidae, kakve su raža kamenica i modropjega raža, dok se često mogu vidjeti i električne raže, poznatije kao drhtulje, navodi Ćetković.
Znatan broj ugroženih ajkula i raža se već nalazi na brojnim međunarodnim konvencijama čija je Crna Gora potpisnik, dok se širom Mediterana preduzimaju značajne mjere u cilju njihovog očuvanja.
– Mediteransko more predstavlja svojevrsni hotspot biodiverziteta hrskavičavih riba jer ga naseljava oko 7% njihovog ukupnog broja. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da proslijede svoja viđenja i ulove bilo koje ajkule ili raže, a takođe koristimo priliku da zahvalimo onima koji su to već činili, poručio je Ćetković.
