Skulpture inspirisane insektima, gmizavcima i pticama, izrađene od riječnog i primorskog crnogorskog kamena, pretvorene u umjetnička djela koja pozivaju na dodir – tako bi se ukratko mogla opisati nova izložba crnogorskog vajara Jovete Ljumovića, koja je otvorena sinoć u galeriji Josip Bepo Benković u Herceg Novom.
Na izložbi je predstavljeno 21 djelo, među kojima su i tri skulpture nastale 2025. godine – skulptura škorpije izrađena od bitulitskog škriljca crne boje i dvije figure od zelenog riječnog kamena. Hercegnovska publika je prva koja ima priliku da ih vidi.
-Kamen kao prirodni i najstariji materijal od kojeg su se pravile skulpture je veoma inspirativan za rad, a Crna Gora je bogata kamenom. Tako sam spojio dva lijepa momenta – prirodu i umjetnost, kaže Ljumović.
Njegovo stvaralaštvo većinom počiva na motivima iz životinjskog svijeta, a na hercegnovskoj izložbi dominiraju figure insekata i ptica.
U stvaranju svojih skulptura, umjetnik koristi sirovi riječki i primorski kamen, koji mukotrpnim radom – klesanjem, brušenjem i glačanjem – pretvara u djela umjetnosti. Nakon obrade, to više nije običan kamen. To postaje poludragi, pa čak i dragi kamen, ističe Ljumović.
Njegov rad oslikava duboku povezanost sa prirodom i jedinstvenu likovnu poetiku. Kako ističe istoričar umjetnosti i skulptor Bogdan Musović, Ljumovićeva umjetnost proističe iz spoja oblika, boje, taktilnosti i „svjetlosti koja vaja oblike“. Posebno je zanimljivo kako umjetnik pronalazi likovno uporište u stihu Njegoša – „Udar nađe iskru u kamenu. „Udar“ prevodi u stvaralački čin, „iskra“ je ideja, a „kamen“ materija i zvuk.
-U figuraciji koju koristi, Ljumović probija treću dimenziju, ulazi u zonu fantastike gdje se realno i apstraktno dodiruju. On neprekidno istražuje – šta se krije u vodenim bistrim tokovima, gdje duh oblika čeka da ga umjetnik uzdigne do simbola, naglašava Musović.
Direktorica Galerije „Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić istakla je da Umjetnički savjet prilikom izbora izložbi vodi računa o predstavljanju umjetnika koji svojim djelima nadilaze ustaljene forme.
-Ljumovićev svijet insekata, gmizavaca i ptica, iako u stvarnosti sitan, mekan i pokretan, ovdje dobija suprotnost – skulpture su hladne na dodir, velike, statične – ali vas pozivaju da im priđete, da preispitate svoja prethodna uvjerenja. Bogomoljka više ne jede mužjake, jelenak ne probada klještima, skakavac je miran, ne plaši vas iznenadnim skokom – sve je smireno. rekla je Krunić.
Ona je dodala da je Ljumović jednom prilikom rekao da kamen nakon obrade više nije običan kamen. Tada postaje poludragi, pa čak i dragi kamen, tako da je, kako je rekla Krunić, hercegnovska publika sinoć imala priliku da vidi 21 dragi kamen.
