Primarni krak kolektora na potezu od Kumbora do Bijele nije prošao tehnički prijem, zbog čega su obustavljena sva priključenja. Cijelu dionicu prate brojni problemi na cjevovodu i pumpama, pa je sistem u riziku od preopterećenja i katastrofe, čulo se na tribini, koju je preduzeće Vodovod i kanalizacija organizovalo kako bi građani i javnost bili informisani o trenutnom stanju.
Vodovod je formirao komisiju domaćih stručnjaka građevinske, mašinske i elektro struke koji su napravili uvid u tehničku dokumentaciju i izvedeno stanje. Oni su, kako se čulo na tribini, ustanovili veliki broj primjedbi.
Dokumet će vjerovatno biti i dio dokumentacije za razmatranje komisije za tehnički prijem, ali u Vodovodu nisu optimistični kada je riječ o tehničkom prijemu, kazala je direktorica Olivera Doklestić.
– Baveći se inspekcijom, primjetili smo svašta. Spojevi su loše urađeni, umjesto betonskih postavljeni su plastični šahtovi koji su deformabilni i vodopropusni, a i cjevovodi su vodopropusni. Na pojedinim dionicama cjevovod je postavljen jako duboko, od 3 do 5 metara u ovom pojas u uz plažu – navodi ona.
Doklestić je informisala da su havarijski ispusti postavljeni samo na dva mjesta, pa kada dođe do kvara, sadržaj se vraća u sistem, koji se preopterećuje i dolazi do širenja neprijatnih mirisa.
Pored toga, kolektor je ispod nivoa mora, spojnice nisu kvalitetno napravljene, pa more ulazi u sistem, a morska voda ubija bakterije koje služe za razgradnju fekalnog sadržaja.
– Pošto su šahtovi plastični, čitava dionica u Bijeloj usljed prolaska teških kamiona je spljoštena i nije u normalnoj funkciji. Trebalo je da bude kružnog oblika, prečnika oko 400 milimetara, a spušteno je na 15-20 cm. Znači onemogućen je gravitacioni tok kroz njega – kazala je direktorica Vodovoda.
Doklestić smatra da je ovakav kolektor danas poput tempirane bombe, jer niko ne može da garantuje kada će popustiti. Ona smatra da je za sve propuste kriv nadzorni organ koji, kako je kazala, nije dobro uradio svoj dio posla.
Naglasila je da Vodovod ne snosi odgovornost, već u cijeloj situaciji ima ulogu operativca i ima velike finansijke gubitke.
Sekretar u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti i ekologiju Dejan Radonić kazao je da je lokalna uprava naslijedila ovaj problem i da pokušava da nađe riješenje.
– Činjenica je da građane interesuje da kolektor funkcioniše, a da je muka nas iz lokalne uprave kako ćemo to da obezbjedimo. Ovo je veliki problem, ali nastojaćemo da riješimo tako da građani što manje trpe – obećao je on.
Kolektor je bez tehničkog prijema, ali u funkciji već dvije godine, informisala je direktorica Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Jelena Đaković.
– Ne dozvoljavamo dalja priključenja, kako ne bi došlo do havarije i kako građani ne bi trpili. U ove dvije godine pokazalo se dosta toga što ne valja i šta može da se popravi. Upoznali smo manjkavosti sistema. Ne dozvoljavamo priključenja iz tehničkih razloga, da nekome ne bi stradali objekat ili kuća. Druga stvar je zakonska, ne možemo da priključujemo dok kolektor ne prođe tehnički prijem – kazala je Đaković.
Građani su ukazali na brojne propuste i probleme sa kojima su se suočavali praktično od samog početka realizacije projekta i prvih radova na terenu.
Bivši radnik Vodovoda Slavko Ilić podsjetio je na neke od situacija sa kojima su se suočavali radnici nikšićkog Sempera, koji su, kako je kazao, potpuno neiskusni za ovu vrstu posla, ipak, bili angažovani. On je naglasio da je projekat izgradnje kanalizacionog kolektora u Herceg Novom čist primjer lošeg spoja politike i struke.
