Doklestić i Radulović : Planska rješenja u nacrtu PUP-a Opštine Herceg Novi ugrožavaju prostor Savinske dubrave

Planska rješenja u nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Herceg Novi, koja se odnose na Savinsku dubravu, direktno ugrožavaju areal manastira Savina, kao i samu savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode, saopšteno je danas iz NVO Ekološko društvo Boke Kotorske, na konferenciji za novinare u Podgorici.

Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke, Olivera Doklestić je ocijenila da nacrt izmjena i dopuna PUP-a Opštine HN, koji je još u toku, i planerska rješenja značajno mijenjaju namjenu prostora,  vizure grada, a negativno utiču na kompletnu ambijentalnu situaciju. Objasnila je da su se odlučili da konferenciju održe u Podgorici gdje očekuju da će naići na veću podršku državnih organa nego na lokalu.

Objasnila je da su, nakon javne rasprave, koja je održana 8. i ponovo 13. juna, upućene primjedbe i komentari Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, smatrajući da nova rješenja ugrožavaju Savinsku dubravu, koja je proglašena za Park prirode.

Doklestić je podsjetila da je studija o zaštiti Savinske dubrave, koju je uradio tim od 15 izuzetno kompetentnih stručnjaka iz više oblasti dala smjernice Opštini, tj. lokalnoj upravi šta i kako da se radi na zaštiti ovog vrijednog, izuzetnog prostora savinske park šume, koji je iz dana u dan u sve gorem stanju zapuštenosti.

-Na sjevernim padinama tog područja dominantno sastojine kestena i hrasta, a na južnim i bora, kao i na činjenicu značajnog duhovnog prostora sa manastirom Savina i njegove dvije crkve, od kojih će starija slaviti čak 1000 godina postojanja, te uz crkvu Svetog Save, poviše manastira, i crkvu Svete Ane i spomenički kompleks iz Drugog svjetskog rata, „Savinska dubrava, kao izuzetno lijep prostor, je vazdušna banja“, kazala je Doklestić.

Istakla je da je DUP stavljen van snage, a gradnja novih objekata sve više napreduje na štetu visoke vegetacije, šume hrastova, borova i kestena.

-Kompleks manastira Savina sa crkvom Svetog Save predstavlja graditeljsko nasljeđe izuzetih vrijednosti i pod patronatom je Uprave  za  zaštitu kulturnih dobara u Kotoru, kazala je Doklestić i poručila:

-Jasno je da je do sada lokalna uprava u Herceg Novom bila ta koja je sve vrijeme u duploj ulozi: zaštitara, koji treba da odlukama i pravničkim aktima štiti savinski prostor i onog subjekta u prostoru koji daje dozvole za gradnju u cilju ostvarivanja finansijske dobiti od građevinskih dozvola i raznih komunalnih taksi, i koji svjesno žrtvuje prirodni prostor radi peribavljanja novčane koristi.  Drugim riječima, lokalna uprava je kadija koji i sudi i tuži, igra svoje političke igre u kojima strada šuma i cijelo područje Savine, jer se nikoliko ne ulaže ni u uređenje staza, pošumljavanje, uklanjanje suvog rastinja, antierozione procese, kanalisanje površinskih voda i slično“, rekla je Doklestić.

Ekološko društvo i građani su imali snažnu kampanju protiv izgradnje novih hotelskih objekata u zahvatu bolnice Meljine, gdje je trebalo da budu izgrađeni visokospratni hoteli koji bi izgledom dominirali prostorom i ugrozili vizure na manastir Savinu i njegovu veliku crkvu Uspenja Presvete Bogorodice.

Govoreći o katastarskoj parceli 2445/1 ko Topla na Savini, saopštila je da po važećem Prostorno-urbanističkom planu Opštine Herceg-Novi namjena ove lokacije je SMG – stanovanje malih gustina, koje omogućava izgradnju objekta spratnosti P+S-PK.

Doklestić navodi da  Nacrtom izmjena i dopuna PUP-a Opštine Herceg-Novi namjena prostora je stambena,  sa mnogo većim koeficijentom izgrađenosti u odnosu na važeći PUP, i to kao  SV-stanovanje veće gustine.

-Na ovoj lokaciji je teren u nagibu, u pravcu sjever-jug. Ovakva oznaka daje mogućnost za gradnju objekta visoke spratnosti, rekla je ona.

Govoreći o situaciji terena, gdje su, osim manastirskog kompleksa i školskih objekata, u okruženju porodične, stambene kuće, iz Ekološkog društva su ocijenili da bi višespratnica dominirala prostorom, i visinom i stepenom izgrađenosti te ugrozila manastir, njegovu strogu zonu zaštite.

-Nacrt planskog dokumenta je suprotan važećoj zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite životne sredine i kulturnih dobara. Suprotan je i javnom interesu. Treba imati u vidu da je u pitanju prostor kp 2445/1 kao dvostruko zaštićeno područje tzv. Savinske dubrave, kao prirodnog dobra, a sa druge strane, to je graditeljska baština i kulturni pejzaž, pa je  očuvanje ovog prostora ujedno i obaveza Crne Gore prema, kako domaćim, tako i međunarodnim institucijama, posebno UNESKO-u, navela je predsjednica Ekološkog društva Boka.

Posebno je ukazala na temu proširenja gradskog groblja, koje se planira kroz PUP Opštine Herceg Novi, a kako je rekla, na štetu Savinske park šume.

-Gradsko groblje na Savini već je jednom prošireno na račun Savinske dubrave, zaštićenog područja, parka prirode. Sada to Opština želi još jednom. Javno mnenje je već u nekoliko navrata iskazivalo negativan stav ka ovom predlogu da se proširi groblje na račun šume, rekla je Doklestić.

Dr Radoje Radulović, mještanin kazao je da šira javnost nije bila upoznata sa problemom katastarske parcele koja se nalazi na samom ulazu atrijuma manastira Savina.

-Sve se uradilo na brzinu i sa forsiranjem da se plan što prije progura. Međutim mi smo svjesni da urbanista ima slobodu da svoju viziju terena  ali je ta sloboda ograničena propisima i normama, kazao je Radulović.

On je istakao da se lokacija nalazi u zoni zaštićenog dobra manastira Savina a predstavlja i kulturni pejzaž.

-Jasno je da planiranje gradnje objekata visoke spratnosti trajno devastira kulturni pejzaž, uništava vizuru manastira zbog čega je ranije spriječeno usvajanje urbanističkog projekta zdravstveno turističkog centra Meljine, kazao je Radulović.

Istakao je da jr riječ o zoni klizišta zbog čega je opasno planirati izgradnju objekata visoke spratnosti.

Na samoj lokaciji su, kako je rekao i neriješeni imovinski odnosi.

-U svakom slučaju predviđanje objekta visoke spratnosti nema nikakvog opravdanja i krše sve zakone naše države, kazao je Radulović koji je vlasnik 7.500 kvadrata zemlje koja bi bila ugrožena ovom gradnjom.

Izvor: PR Centar