Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti obilježava se svake godine 14. novembra, na rođendan Sir Frederika Bentinga, koji je 1922. godine, zajedno sa Čarlsom Bestom, otkrio insulin. Ovaj dan predstavlja najveću svjetsku kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o dijabetesu, skrećući pažnju na ozbiljnost ove bolesti koja pogađa sve više ljudi širom svijeta.
Specijalista integrativne medicine, Dragiša Delić objašnjava kako dijabetes nastaje i šta se dešava u organizmu kada homeostatski mehanizam postane preopterećen.
– Dijabetes je stanje ili bolest, zavisno u kojoj fazi je dijagnostikovan. Kada naš homeostatski mehanizam, koji je zadužen za regulaciju nivoa šećera i masnoća u organizmu, postane preopterećen ili oštećen, mi više ne možemo da održavamo normalan nivo šećera u krvi i tada dolazi do takozvane šećerne bolesti, istakao je on.
Kako kaže dr Delić, najveći broj oboljelih je od dijabetesa tipa dva, dok se u posljednjim godinama povećava broj slučajeva dijabetesa tipa tri.
– Dijabetes tipa tri odnosi se na proces koji se naziva insulinska rezistencija mozga, a povezan je s masovnijom pojavom prerane demencije i Alchajmerove bolesti. U svjetskoj endokrinologiji, ovo se označava kao dijabetes tipa tri, kazao je on.
Prema njegovim riječima, Metformin, koji se najčešće koristi za liječenje dijabetesa tipa dva, ima svojih prednosti, ali nije potpuno efikasan.
– Dobra stvar kod Metformina, koji je djelimično efikasan, jeste što smanjuje insulinsku rezistenciju. On čini receptore jetre osjetljivijim na insulin, čime organizam automatski šalje signal da stvara manje insulina. To je, u posljednjoj deceniji, najupotrebljavaniji lijek u svijetu, rekao je Delić.
Sugrađanka Tatjana Varnja, koja već godinama živi sa dijabetesom, kazala je da je proces prilagođavanja bio težak. Sa samo 12 godina, kada je dijagnostikovan dijabetes, morala je potpuno promijeniti svoj način života.
– Sve je bilo drugačije, od ishrane do vremenskog perioda kada smijem da jedem. Morala sam da se naviknem na to. Bila sam u bolnici jako dugo, a nakon svega, samo dvije nedelje kasnije, počela sam sama sebi ubrizgavati insulin. To je bio veliki korak, iako sam u tom trenutku mislila da je to nešto što će proći. Nisam bila svjesna šta tačno znači dijabetes, niti mi je iko objasnio. Vremenom sam odlučila da sama naučim o tome na svoj način, ali opet detaljno, kako bih mogla da imam kvalitetan život, kazala je ona.
Prema njenim riječima, plavi krug, simbol dijabetesa, predstavlja zajedništvo i neprekidnu borbu. Dijabetes je bolest koja traje svaki dan i zahtijeva stalnu pažnju.
– Dijabetes nazivaju bolešću modernog doba. Bebe se rađaju s dijabetesom, nekada je genetski, iako u mom slučaju nije. Ja sam prva u porodici koja ga ima. To je ozbiljan problem i ne bi trebalo da se ćuti o tome. Trebalo bi da se širi svijest, ja to radim koliko mogu, a voljela bih da mogu i više. Plavi krug je simbol zajedništva i kontinuiteta, dijabetes je svakodnevna borba i nema pauze, rekla je ona.
Kako ističe, voljela bi da jednog dana osnuje organizaciju koja će se baviti edukacijom ljudi o dijabetesu.
– Možda nekada pokrenem organizaciju u Herceg Novom sa ciljem da se mi koji više znamo o dijabetesu udružimo i pomognemo mlađim generacijama koje su tek dobile dijabetes, bilo kroz razgovore ili kao primjer. To bi bilo volonterski, sa željom da pomognemo nekome ko se u tom trenutku osjeća izgubljeno ili loše, kazala je Varnja.
Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja i predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne federacije za dijabetes, u svijetu oko 425 miliona ljudi boluje od ove bolesti, a očekuje se da će taj broj do 2045. godine porasti na 629 miliona.
