Ivo Andrić naš savremenik manifestacija koja je posveta nobelovcu povodom 130 godina od njegovog rođenja počela je danas u Andrićevoj kući na Toploj uz poruku da su odabrani programi istovremeno posveta svima koji uvijek iznova promišljaju njegovo naslijeđe, recepciju njegovih djela, tumače odnos Andrića i pjesnika, Andrića i mora, njegovog pokušaja mirnog života u nemirnom 20. vijeku.
Književnik Andrija Radulović podsjetio je da je Andrić u Herceg Novom drugovao sa Vojom Stanićem, Lalićem, Lazarevićem, Kostićem, Ćopićem, Raičkovićem, stvaraocima koji prema njegovoj ocjeni čine istinsku biografiju ovog grada, a potom je odredio i Andrićevo mjesto.
-Ivo Andrić je jedan od visova evropske književnosti za čiju riječ postoji veliko interesovanje i danas pa su knjige prevedene na više od 50 jezika. Njegov uticaj na prozu jugoslovenskih i postjugoslovenskih pisaca je značajan, bilo da se radi o modernim ili postmodernim autorima koji su svoja pripovjedačka lica ogledali u Andrićevom bunaru gdje je svaka riječ odmjerena u tišini i gdje Mjesec sija kao u visini. Andrić odvodi čitaoca u dubine pamćenja kulturnog, nacionalnog istorijskog, epskog, mitskog, arhetipskog, uvjek nadvijen nad pitanjima smisla, života i sudbine čovjeka u svijetove. Jedino riječ može da nas spasi od ljudskog posrnuća, riječ koja se rađa u odmjerenosti sopstvene duše, riječ za kojom je tragao brižljivo i osluškivao onako kada je pisao svoje najbolje romane, dugo čak decenijama, sluteći da izvan ovog svijeta, postoji neko ostrvo spasenja, neki „Ex Ponto“.
Akademik Jovan Delić, komentarisao je prvo Andrićevo naslijeđe i značaj koji ima Kuća nobelovca Iva Andrića.
-Nema ništa što je Ivo Andrić stekao, a što nije ostavio svome narodu. I gdje god je nešto ostavio to se primilo. Negdje bolje, negdje gore i ostala je kulturna institucija prvoga reda. Zato je izuzetno važno ko te institucije vodi, ko u njih dolazi, šta tu radi i govori, kazao je Delić.
Delić se osvrnuo na cjelokupno Andrićevo stvaralaštvo od poetskog iskaza do romana , a posebno je apostroifirao eseje.
-Nema eseja ravnih Andrićevima, kakvi su „Razgovori sa Gojom“, Njegoš kao tragični junak kosovske misli“ i „Mostovi“. „Razgovori sa Gojom“ je žiža Andrićeve poetike, ali istovremeno i vrhunska moderna umjetnička proza koju književni junak slikar Francisko Goja traži pisca i vodi s njim razgovor. „Mostovi“ su spoj duboke misaonosti i moderne lirike, pa je duboko u pravu Ivo Tartalja kada je ovaj kratki poetski tekst nazvao filozofskom poemom, on to i jeste. Ako jedan pisac ima tri vrhunska eseja u svojoj nacionalnoj književnosti, onda je on vrhunski esejista, duboko misaon i osjetljiv, melanholik. Ivo Andrić je bio predodređen da bude vrhunski esejista. On je to bio , on je to i danas, prvi i najbolji, kazao je Delić.
Naglašava da imamo dugu pripovjedačku tradiciju ali nemamo još pripovjedača koji bi se Andriću mogao primaći.
Mi nemamo takvih pripoivjetki kao što su Andrićeve, „Put Alije Đerzeleza“, „Mustafa Madžar“, „Anikina vremena“, „Mara milosnica“ , „Most na Žepi“, „Žeđ“, „Čaša“, „Trup“, možemo prosto redom čitati naslove pripovjedaka bez straha da ćemo pomenuti jednu lošu, makar se radilo o pripovjetkama koje su štampane među pjesmama kakva je recimo „Pobednik“, „Priča o Davidu i Golijatu“ ili „Priča iz Japana“. Nije mi poznato da je neko u svjetskoj kniževnosti stvorio lik Davida kako ga je oblikovao Andrić. Nije mi poznato da je neko ostvario satiričnu priču ili pjesmu koja je istovremeno i programska kakva je Andrićeva „Priča iz Japana“, kazao je Delić.
Pjesnik, književni teoretičar i književni kritičar, dramski pisac Ivan Negrišorac ukazao je između ostalog na Andrićev stvaralački obrazac.
-Klasični, objektivni pripovjedač, narator koji je miran , uravnotežen kloji sve stvari povezuje uzročno posledičnim vezama tako da se nama čini da tu nema šta provjeriti. To je Andrić. I nema bolje paradigme od Andrićeve paradigme ne samo u srpskoj književnosti. Kada ga stavite u svjetski koncept vidite kako on impresivno stoji. Sjetimo se samo kako on počinje „Na Drini ćuprija“ , mirno polako opisuje Drinu, planine, pa malo kasabu, opisivaće poslije ljudske sudbine , a daleko najviše se opisuje most na Drini, odnosno ćupriju, istako je između ostalog Negrišorac.
Manifestaciju Andrić naš savremenik inicirala je Gordana Porobić Krcunović, a realizuje Herceg fest. Današnji program vodila je Dijana Krivokapić a odabrane odlomke iz Andrićevih djela čitala glumica Žana Gardašević. Po svemu što se čulo vrijeme očigledno nije moglo ubaciti razornu klicu u djelo Iva Andrića – naprotiv čini ga snažnijim. Sutra će u okviru ove manifestacije biti potpisan Protokol o saradnji između beogradske Zadužbine Iva Andrića i JUK Herceg fest. Biće otvorena i nova izložbena postavka u kojoj su originalni dijelovi namještaja, slike i lični predmeti – svjedoci hercegnovskih, najsrećnijih njegovih godina kako je govorio Andrić.
