Ekonomska situacija je svakim danom sve teža, socijalna politika nikad nije bila važnija i od nje se nikad nije više očekivalo, ističe u saopštenju Marina Medojević predsjednica Fondacije i Volonterskog tima Banke hrane Crna Gore.
Kako ističu, narodne kuhinje bi bile preko potrebne u svakom gradu kao pomoć ugroženima.
-Narodne kuhinje koje su formirale gradske uprave u Podgorici i u još dva grada od skoro, Budvi i Danilovgradu, govori da su i lokalne zajednice svjesne problema siromaštva. Narodna kuhinja pri Mitropoliji Crnogorsko primorskoj sa četiri ogranka u Podgorici, na Cetinju, u Beranama i Bijelom Polju, su odavno na raspolaganju najsiromašnijima. Dvije NVO organizovale su Narodne kuhinje u Nikšiću i Baru, zbog potreba najugroženijih sugrađana.
Dječiji dodaci u ovakvim okolnostima, za svu djecu, i onu čiji roditelji ne oskudijevaju, nije racionalno rješenje. Potrebno je pomoći više, onima koji nemaju da bi barem malo smanjili nejednakost u prihodima i mogućnostima djece. Polovina naših građana ne može da pođe van svog mjesta stanovanja (koliko je među njima djece?), ni na nedjelju dana, što nas stavlja na nalošiju poziciju na Balkanu.
Za najavljene bonove za namirnice, strahuju mnogi da li će ih dobiti.
Dosta ljudi se ne nalazi ni na jednoj evidenciji za pomoć, pa je nikad nisu ni dobili.
Korisnici stranih malih penzija su nevidljivi kao nezaposleni koji su skinuti sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, iako su i dalje nezaposleni, jednoroditeljske porodice u fazi razvoda ili koje ne dobijaju redovno alimentaciju. Korisnici tuđe njege i pomoći, OSI, su samo neke od ugroženih kategorija koji se nadaju ovoj i ostalim vrstama pomoći, ističu u saopštenju.
Kako objašnjavaju, pošteno je da teret krize bude prebačen na bogate, da bi siromašniji dobili radna mjesta i kvalitetnu sistemsku podršku. Ukazali su šta trebaju biti prioriteti države.
-Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Barem po jedan član iz porodice mora dobiti stalno zaposlenje. Podržati se moraju svi koji bi se željeli baviti poljoprivredom, što predstavlja jedan od načina za umanjenje siromaštva i umanjenja problema nedostatka hrane i velike uvozničke zavisnosti.
Vlada mora raditi na smanjenje nejednakosti u društvu, to je priorotet.
Dohodovna nejednakoste i nejednakost mogućnosti su realan problem.
Smanjenje broja siromašnih nema alternativu i uključivanje socijalno isključenih osoba, je obaveza države.
Mora se naći efikasan način za sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih što je skoro svakodnevna pojava.
Upostavljanje koordiniranog sistema podrške ljudima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ne smije čekati ni dana.
Oporezovanje imovine i nasljedstva moglo bi biti relevantno sredstvo za osiguranje jednakih mogućnosti i ravnomjerniju raspodjelu bogatstva. Još kada bi se odmah usvojio najavljeni Zakon o porijeklu imovine, sredstva bi izvjesno bila na raspolaganju za potrebe rješavanja problema siromaštva naših građana.
Crna Gora ima 58 milionera, ali oni na svoje bogatstvo ne plaćaju porez. Brojne inicijative da Vlada uvede dodatni porez na luksuz ostale su bez odgovora.Postoje države u kojima bogati mogu da budu oporezovani čak 60 odsto. Ova država je poznata po veoma razvijenom sistemu socijalne zaštite gdje se pruža velika podrška roditeljima sa djecom, kao i podrška u zapošljavanju.
Kvalitetne socijalne usluge, ključne su za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti. Vlada ovo duguje socijalno ugroženim građanima, obećali su da je ovo godina Socijane pravde, zar ne, navode u saopštenju.
