U Crnoj Gori trenutno je komplikovana epidemiološka situacija, jer je aktivno više epidemija. Dominira grip koji je u uzlaznoj putanji, a ne jenjava ni epidemija velikog kašlja. Na vratima su i morbili.
U laboratorijskim ispitivanjima primjećeni su slučajevi infekcije sa više virusa. Relativno visoke temeperature vazduha sa vlagom u ovom periodu pogoduju razvoju virusnih infekcija, navela je u emisiji Novsko popodne, doktorka medicinskih nauka Vjeroslava Slavić, načelnica i glavni istraživač u Naučno istraživačkom centru Instituta Igalo i jedini specijalista u Crnoj Gori iz oblasti kliničke imunologije:
– Generalno imamo problem sa puno virusa koji su rezistentni u našem organizmu. Virus je vrlo specifičan patogen, imajući u vidu činjenicu da virus ne može da se izliječi. Jednom virus uđe u organizam i on je uvijek tu. Kad je počelo sa koronom bilo je vrlo dramatično i sa aspekta savjeta. U periodu više od godinu dosta toga su ljudi, možda iz panike iz straha, propuštali da urade ono što je suština – da pripreme organizam za taj susret sa virusom sa kojim smo se sretali i ranije, objašnjava dr Slavić.
Sezona je gripa sa ozbiljnim kliničnim slikama:
– Ono što ja ove godine vidim, to je dosta atipičnih kliničnih slika koje je teško prepoznati. A negdje terapijskih odgovor nije onakav kakav očekujemo, pa i mi budemo pomalo zbunjeni. Da li je u pitanju preklapanje više virusnih infekcija, da li je u pitanju negdje da se probude? Ti virusi koje mi imamo, nosimo u organizmu ko zna otkada i to zahtjeva ozbiljniju analizu.
Ovo što se velikog kašlja tiče, pertussis, njega je uvijek bilo, a možda smo ove godine malo u strahu, koji vučemo od pandemije korone, pa obraćamo malo više pažnju, navela je Slavić.
Dr Slavić napominje da se u posljednje vrijeme epidemije morbila ciklično ponavljaju:
– Definisano je da je epidemija prije par godina bila da je populacija djece koja nisu vakcinisana, pa je došlo do širenja morbila…Imam utisak da ljudi ne shvataju značaj prevencije.
Vakcinacija jeste jedan vid treninga imunog sistema, a jedna od glavnih karakteristika imunskog sistema kao njegove cjeline, jeste upravo njegova memorija.
Ako ste se bilo kada susreli sa tim virusom, vi to pamtite i brže ćete da odreagujete. I to je suština na kojoj je bazirana priča vakcinacije, kao jedne od preventivnih mjera. Ni jedna vakcina nije sto posto zaštita, kaže dr Slavić.
Ona ističe da postoje još dvije bitne karakteristike u definiciji preventivne medicine, a to je da usporava tok hroničnih bolesti i sprečava komplikacije. Navodi primjer da je pisala naučni rad o citomegalo virusu:
– Bila sam tada šokirana kada sam naišla na svjetski podatak iz literature, koji kaže da je prokuženost svjetske populacije herpes virusom skoro 100 odsto. Praktično ti virusi su tu i kruže. Zaboravili smo lijepe savjete naših baki, majki, koje su nas upozoravale upravo na ovakve situacije.
S druge strane ograničeni smo kada je u pitanju ishrana. Ipak te organske zdrave hrane, sve je manje. Čak se i taj izraz organska proizvodnja napušta u cijelom svijetu, jer to ne postoji. Postoji nešto što se zove prirodna proizvodnja. To je jedan niz, kontinuitet, koji je jako teško prekinuti.
Nije suština priče da se unose ogromne količine vitamina. Ono što treba da znamo da hemijski uzimamo ono, što ne možemo da unosimo hranom. Toga baš i nije puno, obrazlaže dr Slavić.
Dr Slavić kaže da uzimanjem puno hemijskih supstanci, dolazi do njihove interakcije u organizmu.
– Važno je pratiti raspored zašto i kako se uzima. Ishrana se, uglavnom, potisnula kao jedna od najvažnih karika…Fizički stres je jedan od najjačih stresova kojima organizam može da bude izložen.
Bitna je priča oko 200 metara kvadratnih površine koje imamo u organizmu crijeva, što je klakcalica cijelog našeg imunskog odgovora i nekakvih ishoda ukoliko se čovjek razboli, kaže dr Slavić i poručuje da smo zaštićeni sve dok su naša crijeva intaktna i sluzokoža očuvana…
Hipokrat (otac moderne medicine) je još prije dvije i po hiljade godina rekao da sve bolesti počinju iz crijeva i da hrana treba da bude lijek i lijek da bude hrana!
