Završen skup „Boka u ogledalu istorijskog naslijeđa“ – rezime istraživanja i otvaranje novih tema

-Boka ima izuzetno bogato kulturno naslijeđe i mislim da je ovaj dvodnevni skup u organizaciji Matice Boke i Saveza Srba iz Crne Gore pokazao koliko je važno da povremeno organizujemo naučne skupove o Boki i drugim oblastima, kazao je predsjednik Naučnog odbora za pripremu skupa akademik Slavenko Terzić.

Naučni skup “Boka u ogledalu istorijskog nasljeđa”, koji je okupio oko 20 učesnika, završen je u danas Kotoru.

Terzić je rekao da je Boka  jedna velika tema, jer se na ovom prostoru susreću i prepliću različite kulture i civilizacije.

-Skup je okupio ljude različitih struka i bio je interdisciplinarni. Napravio je jednu vrstu rezimea istraživanja Boke Kotorske i naznačio nove teme. Još uvijek treba tragati za arhivima ne samo na bivšem jugoslovenskom prostoru, nego i drugim kao što su Venecija, Sankt Peterburg, Moskva, Istanbul. Bilo bi dobro, ako bi se Matica Boke odlučila da organizuje slične skupove svake ili svake druge godine na primer na temu bokeljski naučni susreti ili bokeljski simpozijum, kazao je Terzić.

Predavanje doktora Siniše Jelušića bilo je izuzetno jer je osvijetlio bogato nasljeđe arhimandrita Mikovića ili opet dr Branka Sbutege koji je dao retrospektivu uglednih Bokelja poput don Nika Lukovića…

-Po mom mišljenju, važna bi bila tema kulturnog identiteta Boke jer je Boka mjesto susreta različitih civiliazcija. Ovdje je bilo i dosta Srba katolika što je van pažnje javnosti.Kulturno, književno, narodno stvaralaštvo, kulturni identitet Boke može biti jedna vrlo važna tema jer je Boka dio jednog daleko šireg kulturnog prostora gdje se prelamaju razni uticaji. Oni stvaraju jednu vrlo originalnu kulturnu simbiozu, osjećaj kulturne samouvjerenosti Bokelja jer se naslanjaju na duboke kulturne temelje,  rekao je Terzić.

Potpredsjedenik organizacionog odbora Mašan Ercegović, kazao je da je zadovoljan skupom sa aspekta strukture radova, serioznosti radova, učesnika, ali da ga kao Bokelja tangira odsustvo skoro svih predstavnika javnih kulturnih ustanova Boke.

-Posebno sam iznenađen da nisu bili predstavnici rimokatoličke crkve. Smatram da je naučni skup bio vrlo pozitivan i da je donio proaktivni predlog Bokeljima da žive aktivan društveno politički i kulturni život. Ne u zatvorenim prostorima, na privatnim sedutama, nego da javni diskurs podignu na nivo da se međusobno čuju.

Problemi Boke sa aspekta ekonomije, socijalni, samoupravni, proističu iz činjenice da Boka nema zajednički stav jer nema javnog diskursa.

-Nemamo artikulaciju već pojedinačno i prevashodno sa aspekta ispoljavanja pokajničko pesimističku. Naučni skup je pokazao da naša prošlost posebno u kontekstu o kome govorim i sa aspekta dokumenata ima pravo da bude nosilac kohezionih demokratskih promjena na unutrašnjem pravno političkom nivou Crne Gore, poručio je Ercegović.

Među 20 učesnika naučnog skupa iz Boke, Nikšića, Podgorice i Beograda, bili su i hercegnovski književnici i publicisti: dr Milan Milanović, Nebojša Rašo, Dragana Radojičić, Olivera Doklesić, Nikola Malović i Goran Komar.

 

 

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here