U nastavku 20. sjednice SO Herceg Novi odbornici su danas usvojili Izvještaj o radu predsjednika Opštine za 2023. godinu, a višesatna rasprava vodila se o četiri komunalna preduzeća: Vodovodu i kanalizaciji, Čistoći, Komunalno stambenom i Društvu za izgradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture.
Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da je 2023. godina bila jedna od boljih, ako ne i najbolja u poslednjih 20 godina. To se, kako je rekao, vidi po realizaciji brojnih projekata i rekordnom Budžetu.
-Brojni se projekti rade na teritoriji našeg grada. U saradnji sa državom oni prelaze iznos od 70 miliona eura, što su rekordna ulaganja u Herceg Novi poslije duže vremena, kazao je Katić.
Odbornik Demokrata Nikola Samardžić pohvalio je izvještaj koji obuhvata sve što je urađeno u prethodnoj godini.
-Ovaj izvještaj pokazuje da se u našem gradu iz godine u godinu stvara bolji ambijent za život građana, a svjedok tome je sve veći broj gradilišta koji se mogu vidjeti na svakom dijelu naše opštine, rekao je Samardžić.
Odbornik GG Novi pobjeđuje Marko Lučić kazao je da se projekti realizuju i završavaju u Igalu, a sporo u ostalim djelovima Opštine.
-U ostalim djelovima grada se projekti ne realizuju, propadaju tenderi, a da ne pričamo o kvalitetu rada svega toga što je napravljeno. Ne valja što prstom niko ne mrda oko Instituta, bolnice, zaobilaznice, trajekta i Morskog dobra, HTP Boka. U Opštini imamo v.d. stanja sekretara po tri godine, kazao je Lučić.
Odbornik Đuro Cvjetković rekao je da se da se ne slaže sa Lučićem i da je izmišljotina da se ne radi u Herceg Novom.
-Ovaj grad vidno napreduje i to potvrđuju kapitalne investicije. I tek će biti radova i treba da budu. U brojnim mjesnim zajednicama nema mjesta gdje nije urađen asfalt ili beto , postavljena rasvjeta, ili kanalizacija. Nije lako i ovo je najveća bokeljska opština, kazao je Cvjetković.
Duška Mijović, odbornica Demokrata kazala je da se projekti u Herceg Novom ne rade za predsjednika, nego građane Herceg Novog.
Odbornik Novske liste Jovan Subotić rekao je da izvještaj nije ružičast, ali pohvalio je rad kabineta i predsjednika ali i kritikovao kolege iz Demokratske Crne Gore.
-Ledeni tobogan je jedan fantastičan projekat koji je odlio 120 000 eura. Ja sa tim imam problem i zato kritikujem vašu listu koja je tri puta podržala ledeni tobogan, rekao je Subotić.
Nekoliko sati odbornici su raspravljali o izvještajim o radu nekoliko komunalnih opštinskih preduzeća.
Prema riječima direktora DOO Vodovod i kanalizacija Bora Lučića, 2023. godina je za preduzeće bila uspješna na više polja.
-Najbitnija je finansijska situacija, gdje smo uspjeli da zaradimo 300 hiljada eura, a istovremeno smo uspjeli da platimo sva potraživanja, što je u ovoj godini rezultiralo ulaganjima a ne samo plaćanju dugova. Ulažemo u mreže, obnovili smo operativu svojim sredstvima. Trudimo se da budemo dostupniji građanima, pored Zelenike u planu je otvaranje službe naplate u Igalu. Prvo smo vodovodno preduzeće koje je potpisalo granski kolektivni ugovor, čime su obezbijeđeni bolji uslovi za naše radnike. U sklopu IPA projekta hercegnovski Vodovod realizovaće projekat „Program unapređenja vodovodnog sistema Herceg Novi“, za koji je odobreno 500.000 eura nepovratnih sredstava, čime će se sanirati mreža u toku ove i sledeće godine, istakao je Lučić.
Marko Lučić je kazao da je 163 previše zaposlenih u Vodovodu s obzirom da mali broj njih radi u operativi, dok je odbornik Demokrata Đorđe Vasilevski pohvalio cjelokupni rad preduzeća.
Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke i bivša direktorica preduzeća Vodovod i kanalizacija, Olivera Doklestić, koristeći Institut slobodne stolice, iskoristila je priliku da kritikuje izvještaj aktuelnog direktora upoređujući ga sa onim iz 2021. godine.
-Nije upitno da svaki direktor unosi određene inovacije i da ima unapređenja ali bitna je suština ovog preduzeća, a to je snabdijevanje vodom, to je ono što hrani preduzeće i ono što oni daju efekat rada vodovodnog preduzeća. Mjesto direktora Vodovoda je prvo poslije predsjednika Opštine, u turističkoj regiji. U izvještaju vidimo stavke koje nemaju veze sa Vodovodom, npr. izgradnja mreže Igalo-Bare, niti je Vodovod radio projekat niti priključke, niti je nabavljalo cjevovod. Zatim izgradnja vodovodnog cjevovoda u Ratiševini, koji je ugrađen za vrijeme prethodnog direktora, zatim cjevovod na Luštici koji je projekat države i Opštine, nema veze sa vodovodnim preduzećem, kazala je Doklestić.
Sa druge strane kako ističe Doklestić, u izvještaju ne piše ono što bi trebalo da se nađe.
-Sistematizacija zaposlenih je promjenjena nakon godinu, u januaru 2023. zašto? Da bi se otvorila nova radna mjesta. Primljeno je preko 20 da ja znam novih ljudi u administraciji, a nijedan inženjer. Otpuštena su ili napustila iz nekog razloga tri vrlo sposobna inženjera. Zatim, izvještaj o radu detekcije gubitaka, gdje nema ničega što ukazuje koliko su se smanjili gubici, šta je urađeno na detekciji gubitka vode, ko rukovodi novom opremom i slično, istakla je Doklestić.
Odgovarajući na pitanja odbornika Lučića i predsednice NVO Ekološko društvo Boke Olivere Doklestić, direktor Vodovoda Boro Lučić kazao je da je za tri mjeseca urađeno tri kilometra novog cjevovoda. Istakao je da Vodovod nikada nije preuzeo upravljanje Postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda.
-Sve ove godine Vodovod je isključivo nadležan da da svoje zaposlene i na taj način pomogne funkcionisanje postrojenja pošto je Društvo trebalo da bude investitor i da po završetku postrojenja ga preda Vodovodu. Nadamo da se će ovom procedurom, tenderom i ugradnjom nove opreme zaista ga završiti i predati ga Vodovodu. Sticajem okolnosti bio sam direktor Uprave javnih radova pa smo uspjeli da raspišemo tender za pola miliona i ta oprema je stigla zadnjih par mjeseci i sigurana sam da će sa novom opremom postrojenje biti bolje do njegove potpune rekonstrukcije, rekao je Lučić.
Istakao je da je urađeno preko 200 analiza vode tokom sezone.
-Niti jedan nije bio nego sa odličnim rezultatom i što se tiče rivijere i Igala, Nivica, Rosa. U Igalu je bila jedna ili dvije lokacije koje su obično dobre ali se nadam da će ovim projektom i to biti rješeno, kazao je Lučić.
Po njegovim riječima, potrebno je da imaju više radnika u operativi ali i da ne mogu da nađu kopače i zato je raspisan još jedan bager koji će zamijeniti ljudstvo.
Podsjetio je na projeket: Igalo – Bare, gdje je razvedena kanalizacija ali i vodovodna mreža. Urađeno je 600 metara novog cjevovoda u Ratiševeni, na šetalištu se radi novi cjevovod.
– Takođe imamo kolektor koji ide od Doma penzionera i tamo je postavljen vodovod. U pumnoj stanici Meljine postavljena je i treća pumpa. Imamo problem koji je nastao dok ste vi bili direktor ali tada ste više vremena vodili kako da sačuvate svoje radno mjesto po isteku ugovora nego o tome da su već u novembru pumpe bile pokvarene a za to postoje svi izvješataji relevantnih organa kao i CMC koji je njihov ovlašćeni serviser, koji je rekao tada da sa takvim pumpama nije moguće dočekati sezonu, naveo je direktor Vodovoda.
Lučić je kazao da Vodovod izdvaja enorman novac za postrojenje a da nema načina da ga na bilo koji način refundira jer ne upravalja postrojenjem.
-Preko 200 000 eura samo za struju, kao i za plate i prekovremene sate za zaposlene. Niko vas od zaposlenih u Vodovodu neće podržati da se sada manje radi, a radi se barem dva puta više nego kada ste bili vi, ali ne izlazimo u javnost često sa tim podacima jer mislimo da je važnije da radimo, poručio je on.
Što se tiče gubitaka Lučić je kazao da je urađeno mnogo više nego što je to rađeno prethodnih godina.
-Nikada nije urađen bilans voda, hidraulički brojač, nije urađena podjela rada po zonama, nikada nisu postavljeni monitori, napravili smo Centar za monitoring, a za ovih pola miliona koje smo dobili sve ćemo ovo da uradimo. Mi smo prošle godine imali preko 900 000 više prometa nego što ste vi imali, ove godine imamo svaki mjesec preko 50000 eura više nego što smo imali ptroteklih mjeseci. Pumpe nisu gašene radi štednje već su se same gasile onda kada više nisu mogle da se poprave, rekao je Lučić.
Marko Lučić je kazao da su oba direktora Vodovoda jako malo uradila što se tiče postrojenja i kolektora, na šta je direktor Vodovoda rekao da se mogu pohvaliti rezultatima.
-Završen je glavni projekat za rezervoar u Kumboru, juče je usvojena odluka za rezervoar u Bijeloj, završava se projekat Mojdež – Podi, novog sistema pomoću kojeg će se grad snabdijevati graviotaciono a ne pumpama, a zamijenjeno je 23 ventila koji se nisu mijenjali od 80-ih na raznim pumnim stanicama, rekao je Lučić.
Izvještaj koji je predstavio usvojen je sa 17 glasom za, jednim protiv i jednim uzdržanim.
U okviru sljedeće tačke dnevnog reda raspravljalo se o predlogu Zaključka o usvajanju Godišnjeg izvještaja o realizaciji programa obavljanja komunalnih djelatnosti sa bilansom stanja i uspjeha DOO Čistoća Herceg Novi za 2023. godinu, a za taj izvještaj je glasalo 18 odbornika, dok je jedan bio uzdržan.
Direktor Čistoće Aleksandar Škobalj je ocijenio da su intenzivnije radili u ovoj u odnosu na 2023. godinu.
– Obavljeno je čišćenje i košenje oko rijeke Sutorine, odvoz komunalnog i kabastog otpada. Odrađeni su potoci u Zelenici, potok Žager, granični prelazi, putni pravci, Meljine –Petijevići, iz magistrale, u zaleđu Herceg Novog, površine oko vjerskih objekata, javne i druge površine. Očišćene su nezakupljene plaže iako iz Morskog dobra nisu dobili kante za komunalni otpad za šetalište, što iz ovog javnog preduzeća obećavaju tri godine. Naši radnici kose od Debelog brijega do Veriga, i po naredbama komunalne policije i inspekcije i putni pravac ka Petijevićima, peru zonu morskog dobra, trgove a gdje ne mogu prići peru putem hidranata, kazao je Škobalj.
Ukazuje da je stalni problem kućni i otpad iz ugostiteljskih objekata koji je nemoguće riješiti bez komunalne inspekcije i policije.
-Društvo je tokom 2023. godine obezbijedilo kontejnere od 7 kubika, ali ostale su ružne slike u Zelenici, Baošiću i Kamenarima. Pozivamo građane da mogu da odlažu kabasti otpad do 500 kg u Reciklažni centar, kazao je Škobalja i naveo da su otvorili vulkanizersku i bravarsku radionicu i povećali profit društva. Osvrnuo se i na Azil u kome je rekordan broj pasa, 170 za koje su napravljene i razvrstane nove kućice. Nabavljeni su novi kontejneri ali i nova vozila.
-Prihodi Društva planirani su na 3 470 000 eura a po riječima Škobalja, realizovano je 3 911 000 eura. Rezultatima poslovanja povećani su prihodi za 14 odsto. Naplata je bolja za 609 000 eura u odnosu na 2021.godinu. Broj zaposlenih je 185 i kako je rekao, nije bilo povećanje broja zaposlenih u 2023. godini.
Nikola Samardžić iz Demokrata pohvalio je rad Čistoće u odnosu na period kada je firma bila opterećena dubiozom i starim vozilima.
– Na terenu se vidi da postaje sve bolja firma i da se zaposleni bore da srede grad. Uređena je deponija. U nevremenu potok Pijavica poplavio je zbog neodgovornosti građana koji bacaju otpad, šut u potok, a radnici Čistoće su i danas priskakali u pomoć, kazao je Samardžić i istakao da Klub odbornika Demokrata podržava rad svih direktora i UO svih komunalnih preduzeća.
Jovan Subotić iz Novske liste pohvalio metodologiju izvještaja.
-Ovo je jedan od najboljih izvještaja. Možemo da se uvjerimo šta je preduzeće uradilo u prethodnoj godini, pozitivno poslovalo i povećalo prihode i nabavke su odrađene po planu. To je način kako bi željeli da rade sva javna preduzeća, kazao je Subotić.
On je posebno pohvalio obnovu voznog parka, ali i način na koji iz tog preduzeća informišu građane o svojim aktivnostima.
Marko Lučić, je ukazao na veliki broj zaposlenih u administraciji i manjak u operativi i zatražio da se da uradi revizija za presjek stanja u ovoj firmi od ranije. Predložio je i spajanje komunalnih preduzeća u cilju efikasnosti ali i smanjenja troškova.
Škobalj je konstatovao da kao Društvo kasne 20 godina. Čistoća danas u voznom parku ima 24 kamiona. Istakao je da je preduzeće preuzelo zasipanje deponije i da su u MZ Ubli zadovoljni što se tiče situacije na Tisovim gredama.
Usvojeni su izvještaji o radu Komunalno stambenog preduzeća i Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture.
Sa 18 glasova i jednim uzdržanim glasom, usvojena je i naredna tačka Dnevnog reda o Predlogu godišnjeg izvještaja o radu Komunalno stambenog preduzeća za prošlu godinu.
Izvještaj je podnio pomoćnik direktora Mladen Rostović, koji je kako je kazao, rađen je po metodu koji je obavezan po zakonu o komunalnim djelatnostima, a to se već više godina radi.
– Prevazišli smo probleme i dugovanja iz 2017.godine i mi smo uz velike napore i rad, 2023. pozitivni. Kao članica Udruženja komunalnih preduzeća mi znamo da je većina komunalnih preduzeća u minusu. Trudili smo se da budemo pozitivni, zahvaljujući tome što imamo načelnika koji nije u vd stanju i predsjednika Opštine koji ima viziju i evo za ovih sedam godina razumije ovu problematiku, kazao je Rostović.
Dodao je da nikog novog nisu zaposlili, već imaju i jednog zaposlenog manje nego prošle godine.
-Trudimo se da održimo i potrebe ovoga grada jer je veoma bitno da budemo funkcionalni svakoga dana, kao i danas kada se dogodilo nevrijeme, moramo da intervenišemo zajedno sa Čistoćom i Službom zaštite i spasavanja. Što se tiče izvještaja, moram da kažem da se ovi transferi koje dobijamo od Opštine odnose samo na ono što mi radimo u sektoru održavanja javnih površina, puteva i javne rasvjete. Investicije idu po programu preko budžeta za nabavku osnovnih sredstava. Nabavili smo novu auto korpu, dva putarska kamiona i preduzeće normalno funkcioniše i nema nekih iskakanja iz kolosjeka. U našem kolektivu je 19 % žena, što smatram da je malo, naveo je između ostalog, Rostović.
Marko Lučić je ocijeno da je neophodna politička podrška da se spoje komunalne preduzeća što je u interesu grada i građana.
Usvojena je i 33. tačka Dnevnog reda, Predlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvještaja, i realizaciji obavljanja, komunalnih djelatnosti, sa bilansom stanja i uspjeha DOO Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i Opštini HN za 2023. godinu. Izvještaj je usvojen sa 11 glasova za, dok je devet odbornika bilo uzdržano.
Marko Lučić je ocijenio da je teška situacija i postavlja se pitanje da li Vodovod upravlja postrojenjem i kolektorom ili Društvo.
– Uvjerio sam se da se i pored volje i namjere crno piše što se tiče i postrojenja i kolektora. Glavni razlozi su nedovoljni kapaciteti, nedovoljna politička podrška. To je najzahtjevniji problem u Opštini. U Društvu se napravio dobar Akcioni plan, što je trebalo da bude predvodnica, a nije se došlo do realizacije ostalih segmenata koji bi doveli do izvođenja radova na rekonstrukciji postrojenja. Direktor Društva mora da se iznese presjek rada, prethodnog rukovodstva za nastalu štetu od više miliona eura. To se pokrenulo, desila se krivična prijava, nije naišla na podršku da bi se kvalitetnije riješilo i ušlo u proceduru. Može da se dopuni krivična prijava ili pošalje nova, da bi se analiziralo stanje. Još smo ušli u veću komplikaciju Vodovoda i Društva, radnici su Vodovoda a upravljanje se dalo u nadležnost Društva. Glavna pumpna stanica ostala je u Vodovodu. Definitivno to mora da bude jedno preduzeće. Treba više energije da uložimo u ovaj najozbiljniji problem ali za sada to nemamo, zaključio je Lučić.
On je iskazao sumnju da je onaj ko raspisuje tender i bira izvođača za sanaciju postrojenja rizik i da neće moći vladati situacijom.
Miloš Konjević potpredsjednik Opštine, komentariše da 100 ljudi iz komunalnih preduzeća, rade i da oni prvi treba da budu plaćeni i to su radnici koji daju veliki doprinos funkcionisanju grada i podržava ih.
– Poslije prošle turističke sezone u Meljinama imali smo niz sastanaka i iz Novske liste smo ukazivali. Nije dobro urađeno do sada. Svako treba da odgovara za sve da se uradi, za sve kada je kolektor rađen od 2012. godine. Danas imamo situaciju da pumpe što su nabavljene nisu dobre. Kakve su to pumpe nabavljene i šta Zarić radi tamo, kada nije upoznat sa radom pumpi, zapitao je Konjević.
Milan Zarić direktor Društva je kazao da postrojenju i kolektoru nema mjesta u politici. Upoznao je da je u toku je raspisivanje tendera za rekonstrukciju postrojenja, u vrijednosti 4,9 miliona eura, koliko je ministarstvo opredijelilo i da će sva oprema koja će doći, biti nova.
– Pokušavamo da unapredimo sistem. U januaru smo imali idejni projekat, pojavila se mogućnost da ćemo preko ministarstva dobiti sredstva. Ušli u proces dobrih bakterija, jedina kompanija dala garanciju i započeo je tretman. Vrijeme će pokazati šta će biti. Do 5.juna treba da bude urađen aeracioni sistem u SBR tankovima i odrađeni su svi neophodni servisi u pumpnim stanicama. Prošla godina se ne smije dogoditi i da se ponovi havarija u glavnoj pumpnoj stanici, naveo je, između ostalog, Zarić.
Nikola Radman, kazao je da imamo dvije firme a da se nije ništa na postrojenju i kolektoru uradilo i da se prebacuju nadležnosti. Zalagao se da pogon preuzme inicijativu Društvo, uradio se akcioni plan sa stručnjacima.
– Pojavila se poljska firma koja ima sve komponente za taj posao. U međuvremenu se pripremao tender i potpuno su se promijenili uslovi. To će da finansira ministarstvo. To je dobro, i nadam se da ovaj put nećemo napraviti grešku i da ćemo u optimalnom roku završiti, očekuje Radman.
Zarić smatra da Opština treba da formira svoj nadzor nad izvođenjem radova. Očekuje da će od septembra početi rekonstrukcija kolektora, najsavremenijim metodama, a kako napominje, neophodno je da se prvo uradi rekonstrukcija kolektora prije rekonstrukcije postrojenja u Meljinama.
Sjednica će biti nastavljena.
