U organizaciji Kola srpskih sestara Herceg Novi, sinoć je u Dvorani Park upriličeno Veče sjećanja na kralja Aleksandra Karađorđevića. U okviru programa prikazan je dokumentarni film Perice Đakovića „Poslednji korak“ o poslednja dva dana kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je iz manastira Savina preko luke Zelenika krenuo za Marsej, gdje je ubijen 9. oktobra 1934. godine. U muzičkom dijelu programa učestvovala je Pjevačka grupa srpskog udruženja „Karađorđe“ i guslar Milija Kosović.
Kada čuvamo sjećanje naše istorije, savremenim jezikom to nazivamo kultura sjećanja, a crkva upravo to neprestano gaji u svojim njedrima, kazao je arhijerejski namjesnik hercegnovski, protojerej stavrofor Obren Jovanović.
-Crkva na najljepši način čuva uspomenu na sve one čestite, dobre, plemenite ljude i sve hrišćane kada ih pominjemo prvo u molitvama a to je ono najljepše i najsvetije sjećanje. Tako se i mi molimo i sjećamo kralja Aleksandra, molimo se za njegovu dušu, veliku ličnost u istoriji našeg naroda, čovjeka koji je zaslužan za mnoge stvari, koji je objedinio naš srpski narod. Nije to baš uspjelo onako kako je on htio, mnogi su prekratili njegovu ideju, ali sve ono što je blagosloveno i što se dobro započne, nadamo se da će što čovjek ne stigne, Bog pomoći da generacije koje dolaze, nastave i utvrde, kazao je Jovanović.
Kako je istakao publicista Nebojša Rašo, od prvog prolaska kroz Boku 1910. godine, prilikom odlaska na krunisanje Nikole Petrovića, Aleksandrovog djeda za kralja na Cetinju, pa do odlaska na kobni put u Marsej 1934., Novljani su prvo kao prestolonaslednika a kasnije i kao kralja, Aleksandra Karađorđevića pozdravljali sa iskrenom radošću.
-Kralj Aleksandar je mnogo doprinio razvoju turizma u Herceg Novom. Na inicijativu Mirka Komnenovića, kraljevska porodica je ljetovala u Herceg Novom, beogradska štampa je redovno izvještavala o tome čime je Herceg Novi dobio najbolju reklamu. Kralj je posjetio Herceg Novi više puta, dok je opštinski načelnik bio njegov prijatelj Mirko Komnenović. Došao je u naš grad 1932. kada je i nastao film, nakon čega je iste godine Mirko Komnenović primljen u kraljevsku rezidenciju na Dedinju, kada mu je kralj rekao kako je još uvijek pod utiskom boravka u Herceg Novom. Tom prilikom isposlovao je da se državni budžet unese suma od milion dinara za gradnju željezničke stanice u Herceg Novom. Nakon ubistva u manastiru Savina je održan pomen kralju, nakon čega je sa manstirskog balkona održao govor, za vrijeme kojeg je narod jecao i grcao u suzama osjećajući preveliku bol za kraljem, istakao je Rašo.
Dragana Zečević Plavanski u ime Kola srpskih sestara podsjetila je na biografiju Aleksandra Karađorđevića i istakla da je vodio pobjedonosne bitke u Prvom i Drugom balkanskom ratu, dok je u Velikom ratu bio vrhovni zapovjednik srpske vojske.
-Velika žrtva i junaštvo srpske vojske ušli su u svjetsku istoriografiju. Jasno je da je Karađorđev praunuk uz borbu za oslobođenje Srbije planirao i ujedinjenje Južnih Slovena i stvaranje velike i jake države. Put do osnivanja tog sna vodio je kroz mračne hodnike politike velikih sila. Neslaganja je bilo u zemlji i to uglavnom od onih koji nisu poštovali više od milion Srba, koji su svoje žrtve i živote dali za svoju otadžbinu Srbiju. Potpirivali su vatru i iz inostranstva jer kako je zapisano „strani vladari počeli da shvataju , da kako su krišom govorili, mali Saša počinje da razmišlja svojom glavom“. Bili su svjesni njegovih ideja upornosti sa kojom će ih realizovati, ali i ugleda koji je imao. Sve je to bilo dovoljno da četiri puta pokušaju atentat na kralja Aleksandra, a na kraju su uspjeli 9.oktobra 1934. godine. Izvršioci atentata su otkriveni, a nalogodavci nisu ni do danas 90 godina od tog zločina.
U manastiru Savina jutros je služen parastos Kralju Aleksandru nakon čega je na spomen obilježju kod manastira položen vijenac.
