Uprkos novom zakonu o legalizaciji objekata, bespravna gradnja ne jenjava

Фото: Илустрација

Odredbe Zakona o legalizaciji bespravnih objekata nisu mnogo obeshrabrile investitore koji nastavljaju da grade nelegalno, ukazuju sve češće primjedbe građana. Nova zakonska rješenja usporila su i formiranje građevinske inspekcije, a prema riječima vd sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislava Velaša do kraja godine bi se mogla očekivati dva kandidata za poziciju inspektora.

U Sekretarijatu za urbanizam i građevinsku inspekciju očekivali su da će ljetos usvojena zakonska rješenja o legalizaiji bespravnih objekata odvratiti investitore od gradnje bez potrebnih dozvola, što kako navodi Velaš, ipak nije slučaj.

Vladislav Velaš, v.d. sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju

– Nažalost, prema informacijama koje dobijamo sa terena, veliki je broj primjedbi i prijava građana, i dalje se mnogo nelegalno gradi. Nemam razlog, niti opravdanje zašto je to tako. Prosto je nevjerovatno. Da neko gradi neki objekat za svoje potrebe, pa bi bilo u redu. Međutim, imamo situaciju da se i stambene zgrade sa više jedinica grade nelegalno – ističe on.

Formiranje građevinske inspekcije nadležnost je Sekretarijata, ali kako pojašnjava Velaš, nakon dva konkursa nije bilo zainteresovanih. Problem predstavljaju zakonom predviđene kvalifikacije za poziciju građevinskog inspektora, kao i uslov posjedovanja državnog, odnosno stručnog ispita, za zasnivanje radnog odnosa.

– Ljudi koji su radili u privatnom sektoru prvo moraju da polože stručni ispit. Inače, prije dva-tri mjeseca bio je zakon koji je davao određeni rok. Zaposliš se i imaš šest mjeseci da položiš stručni ispit. Danas je preduslov da imaš položen stručni ispit. Imamo par kandidata koji upravo završavaju proceduru oko polaganja stručnog ispita i očekuje da ćemo sigurno nakon ili do Nove godine imati makar jednog ili dva kandidata na ovim pozicijama – informiše Velaš.

Postavlja se pitanje koji je motiv nelegalne gradnje ukoliko je zakonom zabranjen promet bespravnih objekata, što je dobro rješenje, smatra Velaš i dodaje da je onemogućeno i nasljeđivanje bespravnog objekta u ostavinskom postupku.

– Imao sam protekle sedmice bar dva ili tri slučaja gdje su dolazili ljudi sa urednom ostavinom, koju su radili kod notara. Međutim, u katastru ne mogu da ga sprovedu, odnosno takav objekat ne može biti uknjižen, jer nemamo orto foto snimak, da bi imali dokaz da je rađeno prije jula ove godine. Nakon toga takav objekat moći će da se knjiži u katastru i da ide ostavinska rasprava – kazao je on.

Zabrana otuđenja, odnosno prometa nepokretnosti odnosi se i na bespravno izgrađene objekte bez građevinske dozvole, koji se izgrade nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, i na objekte izgrađene prije stupanja na snagu ovog zakona, saopšteno je ranije iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here