Uprava lokalnih javnih prihoda, na oko 10 miliona eura poreza na nepokretnosti godišnje, naplati oko 300 000 eura od kamata, što je na nivou 3 odsto u odnosu na glavnicu. Nacrtom Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji predlaže Ministarstvo finansija, predviđene su novine u sistemu naplate duga.
V.d. direktora Uprave lokalnih javnih prihoda u Opštini Herceg Novi Milovan Baždar, za RTHN je kazao da postoje slabosti u funkcionisanju čitavog sistema i da je jedan od izuma naše realnosti, političko uplitanje u finansijski, poreski sistem. Podsjeća, da konkretno, u Zakonu o porezu na nepokretnosti, postoji norma, u kojoj je navedeno:
-Ukoliko, fizičko lice, u roku od 30 dana, ne podnese poresku prijavu, ili ne izvrši obavezu plaćanja poreza, da će biti sankcionisan mandatnom kaznom, od 250 do 2 000 eura. Mogu da kažem da se to ne provodi. U ranijom periodu i sve do sada čak se i politika umiješala, zato smo očekivali ovu situaciju slabe naplate kamata.
To kod nas, u Upravi lokalnih javnih prihoda nije bilo tako drastično. Na oko 10 miliona eura poreza na nepokretnosti, koje ostvarujemo godišnje, naplatimo oko 300 000 eura kamata, što je na nivou 3 odsto u odnosu na glavnicu, podsjeća Baždar.
Objašnjava da podatak koji je dat u obrazloženju Nacrta Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, govori o kamatama koje iznose čak preko 40 odsto u odnosu na glavnicu:
– Ovaj podatak je zaista zaprepašćujući. To govori u prilog nas, u smislu urednosti, kontinuiteta funkcionalnosti prema važećim propisima, zaključuje Baždar.
U Zakonu o reprogramu poreskih potraživanja, koji se odnosi na državne poreze, indirektni porez PDV, na takse i doprinose koje je država naplaćivala, uključujući porez na nepokretnosti – nema riječi o otpisu kamata:
– Tada ste mogli podnijeti prijavu nadležnoj poreskoj upravi sa zahtjevom da se odobri plaćanje zaostalog poreskog duga sa kamatama u ratama do 60 mjeseci. Tu nije bilo govora o oprostu kamata, samo su se one zamrzavale u trenutku potpisivanja sporazuma i sve do konačne otplate, ukoliko ste se uredno držali otplate, dok u slučaju da niste izmirivali po sporazumu, vraćale su se kamate. To je bilo korisno i jedino moguće rješenje u nastaloj situaciji. Bilo je preduzeća koja su puno dugovala, ocjenjuje Baždar.
Navodi i primjer preduzeća Čistoća,iz ranijeg perioda, koje je moralo napraviti ugovor o reprogramu duga, na pet godina i oko 11 000 eura se mjesečno godinama otplaćivalo.
-Nije moralo do toga da dođe, da se duguje toliko, a riječ je o višemilionskim poreskim obavezama. Jedan od izuma naše političke realnosti ovdje su politička uplitanja u finansijski, poreski sistem, kaže Baždar.
On ističe da je u kontekstu ekonomske situaciji u kojoj se nalazi država, neophodno pojačati naplatu poreskog duga, predlažući postupak:
– Bolje je čak i otpisati, 200 miliona po osnovu kamata, da biste naplatili glavnicu 500 miliona eura. U kontekstu makro-ekonomskih pokazatelja, gdje u ovoj godini preko 500 miliona dospjelih obaveza, za kredite, kreditna zaduženja države, tj. javni dug, mora se otplatiti. Postoji ionako problem budžeta i bez te obaveze…Nije se kvalitetno izanalizirala mogućnost finansijske ravnoteže, u situaciji kada se rashodna stavka značajno povećala, smatra Baždar.
Podsjećamo, nedavno je završena Javna rasprava o Nacrtu Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze u organizaciji Ministarstva finansija…
