Ministarstvo zdravlja još uvijek nije izdalo uputstva za sve procedure, koje su predviđene dopunjenim i izmjenjenim Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji, iako je 8. jun bio krajnji rok.
Predsjednica i osnivač Fondacije „I ja imam pravo da budem mama“ Žana Mihaljević za RTHN kaže da joj se svakodnevno parovi obraćaju zbog nejasnih uputstava, ali i zbog nemogućnosti da ostvare dio prava koja su im zagarantovana zakonom:
– Bio je rok šest mjeseci da se donesu podzakonska akta, odnosno, bliža uputstva i pravilnici za izmjene, kako bi poboljšali dva zakona. Jedan je o finansiranju vantjelesnih postupaka. Iz tog razloga, prvog avgusta je izašlo prvo uputstvo koje pacijentima, nije baš najjasnije, navela je Mihaljević.
Ona ističe da u Fonadaciju stiže veliki broj poziva i molbi za objašnjenje o procedurama prijave za postupak vantjelesne oplodnje pri Fondu zdravstva:
– Kada je u pitanju ženska neplodnost, sve što je potrebno da se pacijentkinje prijave izabranom ginekologu. Kada je u pitanju muška neplodonost, obezbijeđena je procedura mikrotest preko urologa u Kliničkom centru Crne Gore, koji ide na teret Fonda zdravstva. Prvi korak za mušakaraca je izabrani doktor, a za žene izabrani ginekolog. Na tim mjestima dobiće jasnija uputstva, objašnjava Mihaljević.
Sama procedura vantjelesne oplodnje je pojednostavljena, ali su uputstva o primjeni još uvijek nejasna:
– Procedurom je isključen Klinički centar, odnosno, konzilijum i davanje odobrenja. Sada je to drugačije u smislu da ljekar i specijalisti daju predlog za liječenje neplodnosti kad procijene, nakon pregleda, da je to potrebno. Međutim, kod nas je problem i nerazumijevanje, što Ministarstvo zdravlja nije izdalo detaljna uputstva za sve procedure, za koje smo se izborili i sam Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji unapredili, pojašnjava Mihaljević.
Kod vantjelesne oplodnje ravnomjerno i jednako se prate postupci zamrzavanja i čuvanja, skladištenja tog genetskog materijala: embriona, polnih ćelija i tkiva, na godinu o teretu Fonda. Kako je za RTHN kazala Mihaljević u stalnoj su vezi sa institucijama, šalju im upitnike, molbe i prigovore na uputstva koje je izašlo prvog avgusta ove godine, želeći da se pacijentima olakša procedura:
– Potrebno je da se obezbijedi zamrzavanje genetskog materijala i čuvanje na godinu. Ne postoje još uvijek uputstva za uvoz i donirani genetski materijal. Problem jer imamo i starije pacijentkinje, kojima je potreban tuđi genetski materijal, da odrade vantjelesnu oplodnju. Za sada je to još uvijek nemoguće. Potrudili smo se da u Crnu Goru dovedemo Svjetsku banku genetskog reproduktivnog materijala Krio (cryo) , kako bi našim građanima bio dostupan genetski materijal za kupovinu i primjenu. Isto tako je problem i sa izvozom genetskog materijala. Nisu regulisana prava za ženu, koja nije u bračnoj, a ni u vanbračnoj zajednici.
Najveći broj upita u Fondaciju stiže od žena, koje spadaju u grupu sekundarnog infertiliteta jer iako imaju zakonsko pravo, ne mogu da uđu u sam postupak vantjelsne oplodnje. I osobe koje su oboljele od kancera i drugih bolesti imaju pravo da zamrznu svoj genetski materijal, dodaje Mihaljević.
Za ubrzanje zakonskih procedura kaže da su se obratili zaštitniku ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori i evropskoj izaslanici u Crnoj Gori Oani Kristini Popi da im pomognu na ovom putu.
Poziva one koji su zainteresovani za postupak vantjelesne oplodnje da se jave u Fondaciju „I ja imam pravo da budem mama“ .
U ponudi za vantjelesnu oplodnju su Klinika za humanu reprodukciju Danilo Prvi na Cetinju, privatna klinika za humanu reprodukciju u Budvi i druge institucije. Pacijenti bi trebalo da se obrate u klinike i dobiće tamo instrukcije po skraćenoj proceduri, kako bi se na vrijeme i sa što manje stresa, ulazilo u planiranje roditeljstva i potomstva.
