Simboli preduzeća nekadašnje Jugoslavije, sabrani u postavku predstavljeni su sinoć Novljanima i gostima na izložbi grafičkog dizajnera Ognjena Rankovića pod nazivom „Jugo logo“ u Titovoj vili. U postavci je 450 logoa, koji se nalaze i u njegovoj knjizi „Jugo logo: Grafička identifikacija u Jugoslaviji“.
Kako je za RTHN kazao Ranković, projekat kreiranja izložbe nadovezan je na seriju fotografija modernističke i brutalističke arhitekture u regionu, na čijim su fasadama i danas primjetni izbijedeli simboli.
– Tu je nastala ideja da pokušam da ih sačuvam od zaborava, ali da ujedno saznam što više autora koji potpisuju ta rješenja. Ova postavka je koncipirana prošle godine i do sada je gostovala u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i sada u Crnoj Gori, a u međuvremenu sam nabavio neke nove publikacije, tako da sam proširio samu arhivu, pa planiram da dopunim izložbu. Takođe, da uradim i drugo izdanje knjige, koje će biti mnogo opširnije – navodi on.
Publikacija i postavka su Rankovićev pokušaj da od zaborava sačuva autore koji su u originalu dizajnirali simbole jugoslovenskih preduzeća.
– Obzirom da i sam dolazim iz te struke, a u obrazovanju uvijek su nam kao primjere navodili američke i švajcarske autore, dok sa druge strane i mi smo imali vrlo stručne dizajnere, koji su spletom okolnosti pali u zaborav, tako da je glavni cilj projekata da njih vratimo među opštu javnost – priča Ranković.
Do materijala za izložbu i publikaciju nije bilo lako doći, otkriva Ranković, jer u arhivima nema mnogo toga sačuvanog.
– Tako da sam da sam zapravo većinu informacija nalazio u starim publikacijama iz 70-ih i 80-ih godina, iz monografija autora. Ideja mi je sve vreme bila da izdam knjigu, jer je to isto jedan od proizvoda ovog projekta –kazao je on.
Sve je počelo sa zgradom nekadašnjeg Beogradskog izdavačkog zavoda, gdje je Ranković iznajmljivao atelje, pa je BIGZ-ov logo Miloša Ćirića prvi koji je sačuvao.
Izložba je realizovana na inicijativu direktora marketinga u Institutu „Dr Simo Milošević“, Nikole Mračevića i Stefana Špirića, a Ranković je istakao da je Titova vila najprikladnije mjesto za postavku ove vrste.
